Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce predstavila je plakat "Dugogodišnje praćenje livada morske cvjetnice u zaštićenim područjima u Jadranu", izrađen u suradnji s dr. sc. Bugom Berković.

Plakat prikazuje podatke koje je Sunce prikupilo tijekom praćenja stanja livada posidonije u Park prirode Telašćica i Mljet National Park. Podaci su uspoređivani s podacima iz godišnjih izvještaja javnih ustanova o broju i vrsti prekršaja, broju zaposlenih čuvara prirode i površini zaštićenog područja u petogodišnjem razdoblju (2018. – 2023.).

Dio je to EFFICIENTN2K projekta u kojem je provedena analiza učinkovitosti u nadzoru i provedbi u odabranim zaštićenim obalnim i morskim područjima Natura 2000.

Prikupljene je rezultate Fedra Dokoza, stručna suradnica u Odjelu za zaštitu prirode iz udruge Sunce imala prilike predstaviti u Napulju na Svjetskoj konferenciji o morskim cvjetnicama, koja je okupila gotovo 500 stručnjaka iz 50-ak zemalja.

Odlazak na Svjetsku konferenciju o morskim cvjetnicama za Sunce je bila jedinstvena prilika za povezivanje s kolegama iz cijelog svijeta, razmjenu kontakata i raspravu o budućim suradnjama.

– Nakon provedenih razgovora i održanih prezentacija svima nam je ubrzo postalo jasno da slični problemi muče gotovo cijeli svijet te da se jedino međusobnom suradnjom i interdisciplinarnim pristupom može postići uspjeh. – rekla je Dokoza.

Konferencija je naglasila potrebu za boljim razumijevanjem i očuvanjem morskih cvjetnica putem inovativnih pristupa, međunarodne suradnje i međusobnog dijeljenja podataka. Posebno je istaknuta važnost plavog ugljika (eng. blue carbon) i primjene novih tehnologija u praćenju stanja i očuvanju ovih ekosustava.

Plavi ugljik predstavlja važan prirodni mehanizam za borbu protiv klimatskih promjena jer upravo livade morske cvjetnice posidonije apsorbiraju i pohranjuju velike količine ugljika iz atmosfere, smanjujući tako koncentraciju stakleničkih plinova i ublažavajući učinke globalnog zagrijavanja. Očuvanje i obnova ovih ekosustava ključni su za održivost našeg planeta i borbu protiv klimatskih promjena.

– U kontekstu obnove staništa raspravljalo se o tome da prvenstveno trebamo promišljati o zaštiti područja, a samo u nužnim situacijama o restauraciji, kako se ne bi doveli do situacije u kojoj se staništa masovno uništavaju, samo kako bi se masovno restaurirala. – objasnila je Dokoza.

Fedra Dokoza s plakatom

Posebno je važno napomenuti da je posidonija iznimno spororastuća biljka kojoj je stopa rasta samo nekoliko centimetara godišnje, što dodatno naglašava važnost prevencije i očuvanja postojećih staništa

Svakako, napori u svim segmentima očuvanja i praćenja stanja morskih cvjetnica te obnovi njihovih staništa trebaju biti usmjereni prema integraciji znanstvenih, društveno-ekonomskih i upravljačkih pristupa, kako bi se osigurala dugoročna održivost i dugoročan opstanak.

U kontekstu Sunca i Republike Hrvatske vrlo je značajno da, za razliku od velikog broja država svijeta, posjedujemo Nacionalnu kartu morskih staništa (obuhvaća 51 % Jadranskog mora pod hrvatskom jurisdikcijom). Međutim, nužno je pritom napomenuti da je površina Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom značajno manja od površine koju posjeduju zemlje kao što su, recimo, Australija i Meksiko.

– Ono što je tijekom prezentacije našeg plakata izazvalo wow efekt okupljenih sudionika, kontinuirani je niz prikupljenih podataka tijekom praćenja stanja livada na području PP Telašćica. Također smo se dotaknuli i presađivanja posidonije u Hrvatskoj koje je provedeno u sklopu SASPAS projekta i u čijoj je provedbi sudjelovalo i Sunce. Ova tema potaknula je mnoge rasprave. Budući da je presađivanje provelo svega nekoliko zemalja na području Sredozemlja, u budućnosti je potrebno temeljito proučiti metode i načine odabira lokacija za presađivanje, kao i optimalne materijale za njezino provođenje. – komentirala je Dokoza.

U kontekstu preporuka s konferencije, budući rad trebali bismo usmjeriti na primjenu novijih tehnologija te korištenje satelita i radara za provođenje praćenja stanja, kao i pritisaka na livade posidonije. S obzirom na to da slobodno sidrenje stvara najveći pritisak na livade posidonije u Jadranu, korištenje satelita i radara za dobivanje podataka, poput distribucije i broja usidrenih plovila u zaštićenim područjima, moglo bi značajno smanjiti uloženu energiju te omogućiti kvalitetnije podatke i bolje upravljačke odgovore.

Izvor: Slobodna Dalmacija