Pomorsko dobro jest opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se pod uvjetima i na način propisan zakonom. Pravna materija pomorskog dobra uređena je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (2016.).
Zakon na cjelovit način obuhvaća područje pomorskog dobra i morskih luka na način da uređujući pravni status pomorskog dobra, ujedno utvrđuje njegove granice te upravljanje i zaštitu.
Radi se o prostoru na kojem je zabranjeno stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava i koji je u posebnom, strogom pravnom režimu. To praktično znači da se građevine i drugi objekti na pomorskom dobru, povezani s njim, smatraju pripadnošću pomorskog dobra te da je njima zabranjen pravni promet. Posjed pomorskog dobra dopušten je isključivo na temelju koncesije, a takav posjed uživa i posjedovnu zaštitu jer je pomorsko dobro u općoj upotrebi.
Koncesija na pomorskom dobru može se izdati tek nakon što je granica pomorskog dobra utvrđena i provedena u zemljišnim knjigama. Jasno je naglašena obveza unošenja u katastar podataka o granici pomorskog dobra, česticama pomorskog dobra i objektima na njima.
Granice pomorskog dobra prema odredbama predmetnog Zakona utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, a na prijedlog Županijskog povjerenstva za granice. Upravni postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra pokreće se na prijedlog županijskog povjerenstva.
Detaljnije norme o postupku, kriterijima utvrđivanja granice pomorskog dobra i sastavu Županijskog povjerenstva za granice propisuje Uredba o postupku. Povjerenstvo izrađuje prijedlog granice pomorskog dobra na temelju Godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom ili, iznimno, na temelju zahtjeva ako područje na koje se zahtjev odnosi nije predviđeno u Godišnjem planu upravljanja pomorskim dobrom.
Kad Povjerenstvo zaprimi zahtjev za utvrđivanje granice pomorskog dobra, dužno je u roku od osam dana provjeriti potpunost zahtjeva. Zahtjev i pripadajuću dokumentaciju Povjerenstvo je dužno dostaviti Županijskom državnom odvjetništvu, kao zakonskom zastupniku Republike Hrvatske, koja ima status stranke u postupku. Prijedlog za upis pomorskog dobra podnosi Državno odvjetništvo nakon što mu nadležno ministarstvo dostavi rješenje o određivanju granice pomorskog dobra.
Slijedi utvrđivanje granica pomorskog dobra i to rješenjem u upravnom postupku koje donosi povjerenstvo ministarstva. Rješenje treba sadržavati, među ostalim, opis granice pomorskog dobra i popis zemljišnoknjižnih i katastarskih čestica koje se nalaze na pomorskom dobru koje se utvrđuje. Protiv predmetnog rješenja Povjerenstva ministarstva može se uložiti žalba, i to Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture.
Upis u zemljišne knjige može se provesti samo po nalogu koji je zemljišnoknjižni sud izdao u rješenju o upisu i nikako drukčije nego prema sadržaju tog naloga.
Republika Hrvatska redovno na temelju odluke o određivanju granice pomorskog dobra traži da se u zemljišnim knjigama za određene nekretnine učini vidljivim status pomorskog dobra, pozivajući se na zakonske odredbe Zemljišnoknjižnog poslovnika.