Na konferenciji su predstavnici Splitsko-dalmatinske županije predstavili aktivnosti Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) i Plan upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem SDŽ, dok su predstavnici Grada Kaštela izložili svoj Plan upravljanja obalnim područjem

PREDSTAVLJEN PLAN UPRAVLJANJA OBALNIM PODRUČJEM
Grad Kaštela prvi je grad u Hrvatskoj koji je donio Plan upravljanja obalnim područjem, a taj strateški važan dokument predstavljen je ovog ponedjeljka na konferenciji  „Upravljanje obalnim područjem u jadranskoj Hrvatskoj“ koja se održala u Kaštel Lukšiću.

Plan upravljanja obalnim područjem grada Kaštela financiran je sredstvima EU u sklopu projekta CO-Evolve, u koji je uključeno 11 partnera iz osam mediteranskih država, a nositelj projekta za ovo područje je javna ustanova Rera.

– Cilj projekta je prilagodba primorskih gradova na klimatske promjene koje  izazivaju velike ekološke, ekonomske i sociološke učinke,  a sposobnost prilagodbe čini razliku između uspješnih i neuspješnih gradova u budućnosti. Jedan od oblika prilagodbe je i pametno planiranje uz pomoć dokumenata kao što je Plan upravljanja obalnim područjem grada Kaštela. Kaštela su prva jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja je donijela takav plan. S obzirom na gustoću naseljenosti i blizinu mora, a neosporna je činjenica da klimatske promjene donose i porast razine mora, pokazana je visoko razvijena svijest ključnih dionika u Kaštelima, koji su prepoznali opasnosti te uz pomoć ovakvog plana, koji je strateški dokument s ciljevima, mjerama i aktivnostima koje bi u Kaštelima trebalo provesti,  te se pokušavaju prilagoditi na nadolazeće uvjete i stanja – kazala je u uvodu konferencije Marica Babić, zamjenica ravnatelja Rere.

Plan donosi nova rješenja i načine upravljanja koji će biti od koristi u planiranju, projektiranju i upravljanju obalnim pojasom, istaknuli su u svojim govorima i izjavama koordinatorica izrade Plana Martina Baučić te Jure Margeta, stručni voditelj izrade Plana.

– Fokus ovog Plana je održivi razvoj turizma baziran na kulturnoj baštini te prilagodba na klimatske promjene. Temeljem analiza postavljeni su ciljevi među kojima i integralno upravljanje obalnim područjem, koje pretpostavlja nekoliko mjera i aktivnosti, Jedna od mjera je uspostava  koordinacijskog tijela na razini Splitsko-dalmatinske županije, kako bi se izbjeglo dosadašnje preklapanje nadležnosti – kazala je, između ostalog, Martina Baučić.

– Vrlo je važno što je napravljena jedna analiza, do kućnog broja, kako bi se utvrdilo tko je, gdje, zašto, koliko i kako ugrožen. Važno je da ljudi shvate da su ugroženi te da podrže aktivnosti  i mjere koje su u ovom Planu predložene za realizaciju – ustvrdio je profesor Margeta.

– U Kaštelima imamo prostor do jednog metra nadmorske visine koji je već sada ugrožen, a na tom prostoru ima oko 700 stambenih objekata. Za smanjenje ugroze postoji niz mjera, a među njima je i mjera zelene infrastrukture, odnosno povećanja zelenih površina i procjednih površina, jer mi u Kaštelima i danas imamo problem bujičnih voda. Stoga je jedna od ključnih mjera riješiti oborinsku odvodnju te primijeniti zelena rješenja, što znači procjedne površine u prometnicama, u našim dvorištima, vrtovima. Smanjimo betonske površine i smanjit ćemo probleme – zaključila je Baučić.

Današnje stanje same kaštelanske obale također traži određene mjere i aktivnosti.

– Normalno da obale, koje su se gradile nekoliko stotina godina prije, ne mogu danas biti u onoj funkciji kao u vrijeme kada su se gradile. Ako se digne srednja razina mora i dogode sve ove druge prateće prijetnje, ta cijela niska obala doći će ispod mora. U Kaštelima ima puno takve obale i povijesnih objekata i kulturne baštine  na tom području i tu je zapravo koncentrirana sva turistička infrastruktura, temelj privrednih aktivnosti ovog grada. Na žalost, to je upravo najugroženije. Treba naglasiti da su mnoge stvari do sada rađene na klasični način, prema preporuci struke koja nije uvažavala ono što će se događati u budućnosti. A budućnost će biti drugačija nego sadašnjost i cijela struka mora uvažiti to buduće stanje kako bi sve ono što se gradi moglo funkcionirati u budućnosti – zaključio je Jure Margeta.

Na konferenciji, na kojoj su sudjelovali predstavnici lokalnih samouprava iz priobalja, pročelnica zaštite okoliša Šibensko – kninske županije Sanja Slavica Matešić predstavila je  Plan upravljanja obalnim područjem Šibensko – kninske županije, kao prvi ovakav županijski plan, a o  Smjernicama za integralnu zaštitu ruralnih krajolika i održiv razvoj turizma delte rijeke Neretve Dubrovačko-neretvanske županije govorio je Nikša Božić iz tvrtke APE.  Sudionici su se imali priliku upoznati i s izradom Plana upravljanja obalnim područjem Splitsko – dalmatinske županije o čemu je govorila Matea Dorčić iz županijskog odjela za pomorstvo i turizam, a iz Rere su naglasili kako im je želja iskustva u izradi Plana prenijeti na sve Jedinice lokalne i regionalne samouprave u priobalnom području.

– Upravo iz tog razloga na konferenciju smo pozvali predstavnike svih lokalnih zajednica u priobalju jer sve one u budućnosti moraju izraditi planove upravljanja obalnim pojasom , takav smo protokol potpisali s Europskom unijom. Isto tako ideja je i osnivanje jednog specijaliziranog ureda upravo kako bi im prenijeli naša iskustva te im pomogli kako bi što bolje upravljali obalnim područjem  – najavio je Srećko Radnić iz Rere.

Sudionike konferencije ovog je dana posebno pozdravio dogradonačelnik Kaštela Grgica Benutić, a svojevrsni domaćin, uz Srećka Radnića bio im je i Mili Novak iz javne ustanove Rera.

Izvor: Portal grada Kaštela