Bavite se morem? Živite od njega? Ili ste jednostavno zaljubljenik u njegove beskrajne plave dubine? Sve više otpada pluta Jadranom, a plastični otpad prijeti životu Jadranskog mora i obala. Kako bi se pronašla rješenja za ovaj ozbiljan problem, stručnjaci iz Hrvatske i Italije, predstavnici institucija i lokalnih vlasti među kojima i predstavnici Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije te nevladinih organizacije i mladih okupili su se od 4. do 6. studenog u Splitu na trodnevnoj konferenciji Marine Litter-Free Tides of Change. Cilj im je bio jasan – prikazati primjere dobre prakse i osmisliti zajednička rješenja za obnovu i zaštitu predivnog, ali sve ranjivijeg ekosustava Jadranskog mora od daljnjeg onečišćenja morskim otpadom.

Sprječavanje nastanka otpada kao rješenje

Konferenciju Marine Litter-Free Tides of Change, u organizaciji udruge Sunce, obilježile su inspirativne riječi direktorice Sunca Gabrijele Medunić-Orlić.

– Kad zaista otvorite oči i pogledate oko sebe, situacija u moru i na kopnu prilično je loša i potrebni su zajednički napori da se problem riješi. Ključ leži u gospodarenju otpadom, a na ovoj konferenciji usmjerili smo se na prvi prioritet – sprječavanje nastanka otpada. Koliko je to teško postići pokazuju razna događanja u Splitu prepuna jednokratne ambalaže. Potrebno je još puno govoriti o sprječavanju nastanka otpada i uložiti puno napora da bismo utjecali na građane, mlade i lokalne institucije. Na nama je da mijenjamo stvari, bilo pojedinačno, bilo kroz institucije. – rekla je Medunić-Orlić.

Može li i Split imati javna događanja bez jednokratne plastike?

Nedavno smo čuli da je Grad Split izbacio jednokratnu plastiku sa svojih sjednica, što je pozitivan korak, a voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša Grada Splita, Danijela Šegvić, istaknula je važnost zelenih politika koje Grad Split provodi.

– Grad Split želi biti zeleni grad. Suočeni s problemom jednokratne plastike, važno je kroz primjenu novih tehnologija, razvoj politika, edukaciju i širenje svijesti utjecati na smanjenje njezine upotrebe. – rekla je Šegvić.

Sunce podržava ove napore i nada se da će ovogodišnji splitski Advent napokon poslužiti kao primjer dobre prakse.

– Iako je prošle godine u natječajima navedeno da je jednokratna plastika zabranjena, Advent je ipak bio prepun jednokratnog plastičnog i papirnatog otpada. Građani su nam prijavljivali kršenje SUP Direktive sa svih strana splitskog Adventa i ljetnih događanja, o svemu je obaviješteno Ministarstvo i zaista se nadamo da isto nećemo morati pratiti i ove godine. – istaknula je Tea Kuzmičić Rosandić voditeljica Interreg projekta ML-FREE, u sklopu kojeg se, uz projekt Plastic-Free Croatian Island, konferencija i organizirala.

U sklopu prve sesije, Frédérique Mongodin iz mreže Seas at Risk govorila je o lošoj provedbi SUP direktive u Hrvatskoj i Europskoj uniji, dok je Ana Žmire iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Hrvatske izložila ambiciozne rokove njezine implementacije. Kako se SUP Direktiva provodi, odnosno točnije ne provodi na terenu, mogli smo vidjeti u predstavljanju analizu korištenja jednokratne plastike u turističkom sektoru na Dugom Otoku. Karin Dubsky iz irske udruge Coastwatch podijelila slična, ali inspirativna iskustva građanskog znanstvenog nadzora nad provođenjem direktive u Irskoj.

U sesiji posvećenoj otpadu iz mora, dr. sc. Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo dao je uvid u problematiku morskog otpada u Jadranskom moru, a dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković iz Instituta Ruđer Bošković govorila je o zabrinjavajućem utjecaju mikroplastike. Matea Taraš iz Sunca predstavila je analizu podataka prikupljenih tijekom akcija čišćenja, dok je Sylvain Petit iz udruge SMILO podijelio iskustva iz Remedies projekta na malim otocima EU-Med regije. Marjan Žitnik iz Maritimo recyclinga predstavio je inovativne strojeve i proizvode napravljene 100 % od morskog otpada, kao i Dejan Kosić iz Udruge Obala.

Sudionici panela Važnost međusektorske i međunarodne suradnje za sprečavanje pritisaka otpada iz mora, Pero Tutman iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Sylvain Petit iz udruge SMILO, Frédérique Mongodin iz organizacije Seas at Risk, Dejan Kosić iz Ponikve Krk i Udruge Obala, Valentina Andrić iz Ministarstva poljoprivrede – Uprave ribarstva, te Marin Miletić iz zajedničkog tajništva Interrega, složili su se da je nužno uspostaviti bolju suradnju i razumijevanje ove teme.

Jedan od ključnih zaključaka panel-rasprave bio je važnost praćenja i dokumentiranja svih akcija čišćenja plaža. Preporučeno je da se svi podaci o čišćenju plaža unesu u sustav Instituta za oceanografiju i ribarstvo i na EU platformu, kako bi se precizno pratile vrste morskog otpada. Ovo će omogućiti bolje razumijevanje specifičnih problema s morskim otpadom i tako stvoriti temelji za zagovaranje promjena u zakonodavstvu.

Obrazovanje i angažman mladih za očuvanje mora

Drugi dio konferencije bio je posvećen mladima i njihovoj ulozi u očuvanju okoliša. Projekt ML-FREE, koji sufinancira Europska unija u sklopu Interreg programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska, ima za cilj riješiti gorući problem otpada iz mora, posebice onečišćenja plastikom, u Jadranskom moru. Tea Kuzmičić Rosandić iz Sunca predstavila je edukacijski program nastao u okviru ML-FREE projekta, a nakon nje Anita Kružičević iz Ekonomsko-birotehničke škole Split i Federica Appiotti iz škole IIS Marco Polo-Liceo Artistico u Veneciji podijelile su iskustva svojih škola na projektu.

– Posebno mi je ostala urezana izjava jednog našeg učenika hoće li naše plaže za sto godina biti plastične umjesto pješčane?– rekla je Kružičević.

– Fokusirajući se na obrazovanje i angažiranje mladih ljudi, nastojimo poticati održivo društvo koje aktivno sudjeluje u očuvanju morskog ekosustava. – istaknula je Kuzmičić Rosandić.

Lovorka Bačić iz Centra za mirovne studije, detaljno je predstavila sustav osiguranja kvalitete edukacijskih programa SKOCKANO, koji omogućava visoke standarde u neformalnom obrazovanju, čime se osigurava dugoročan utjecaj edukacijskih aktivnosti.

– Uvođenjem kvalitativnih standarda, omogućavamo mladima da steknu relevantne vještine i postanu nositelji promjena u svojoj zajednici – zaključila je Bačić.

Panel-rasprava Provedba programa obrazovanja o zaštiti okoliša i prirode u formalnom obrazovanju okupila je Anitu Kružičević iz Ekonomske i upravne škole Split, Dafne Vlahović i Marijanu DeMarchi iz Pomorske škole Split, te Zrinku Banić iz OŠ Brda. Panelistice su raspravljale o izazovima u implementaciji ekoloških programa u školama te načinu na koji se može povezati ekološke teme s održivim poslovnim praksama.

Praktične aktivnosti koje angažiraju djecu

U drugom dijelu dana, panel na temu Važnost međusektorske suradnje za osnaživanje mladih u zaštiti prirode i okoliša okupio je stručnjake iz različitih sektora, uključujući Margitu Radman iz Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Filipa Preleca iz Geoparka Viški arhipelag, Meri Juras iz OŠ Kamen Šine te Sanju Pešić iz OŠ Josip Pupačić iz Omiša.

Jedan od ključnih zaključaka ovih panela bio je da nije lako motivirati mlade na sudjelovanje u ekološkim projektima bez potpore roditelja. Roditelji su ključni, istaknuli su mnogi od prisutnih stručnjaka, njihov angažman je neophodan kako bi mladi ostali motivirani i aktivni u očuvanju našeg planeta. Sudionici su istaknuli važnost nastavka implementacije edukacijskih programa, poput onih u školama, koji omogućuju mladima da aktivno sudjeluju u ekološkim inicijativama i postanu nositelji promjena.

Sesija Primjeri najbolje prakse u međusektorskoj suradnji pokazala je konkretne primjere participativnog pristupa, odnosno onome što svaki od govornika radi na terenu s djecom.

Martina Talajić iz udruge Sunce konkretnim je primjerima naglasila kako praktične aktivnosti i terenske nastave čine učenje zabavnim i angažiranim, a djeca u takvim projektima lakše shvaćaju važnost zaštite okoliša. Lana Schmidt iz Geoparka Viški arhipelag podijelila je svoje iskustvo rada sa školama, gdje su djeca kroz različite aktivnosti učila o geološkoj baštini, očuvanju prirodnih resursa i održivom turizmu. Dr. sc. Dubravka Bojanić Varezić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu pokazala kako mladi istraživači mogu izravno sudjelovati u radu znanstvenika, čime se potiče njihovo razumijevanje važnosti očuvanja mora. Na kraju sesije, Josip Boban iz Javne ustanove More i Krš govorio je o njihovim projektima koji uključuju djecu u aktivnosti zaštite obale i morskog okoliša.

Snažna suradnja, edukacija i praktično djelovanje ključni za budućnost Jadranskog mora

Kao što su svi stručnjaci na konferenciji naglasili, mladi najbolje usvajaju znanje kada su na otvorenom, kada „zaprljaju ruke“, kreću se i uče igrom. Upravo zbog toga su zadnji dan konferencije proveli na otvorenom, što je omogućilo interaktivno učenje i razmjenu iskustava.

– Izašli smo iz zatvorenih prostorija konferencije i, uživajući na suncu i svježem zraku, kroz participativan proces koji je vodio Igor Spetić iz organizacije Youth in Focus, bolje se upoznali i radili na planovima za nove projekte i suradnje. Razmjena iskustava, ideja i strateških smjernica omogućila je bolje razumijevanje izazova, ali i prilika koje su pred nama. Konferencija je bila prilika da se povežemo s kolegama, dijelimo najbolje prakse i postavimo temelje za daljnje korake u zajedničkim projektima. – zaključila je Margita Radman, voditeljica Odjela edukacije i informiranja Sunca, koja je uz Spetiča vodila ovaj dio konferencije.

Zaključak svih okupljenih bio je jasan: Trebali ste biti na ovoj konferenciji!