Grad Vis, smješten u uvali Svetog Jurja na istoimenom otoku, na blagdan sv. Jurja slavi svoj rođendan. U IV. st. pr. Kr. sirakuški Grci pod vodstvom Dionizija osnivaju Polis Issa. Grga Novak ističe godinu 397 pr. Kr. kao mogući rođendan antičkog Visa, koji tako postaje najstariji grad u Hrvatskoj i na istočnoj obali Jadrana.

Kako se u viškoj himni pjeva: „Na sri’ kulfa si, mora Jadranskog“ (Na sred pučine mora Jadranskog), smjestio se hrvatski otok Vis, a na njemu u uvali sv. Jurja, hrvatski grad Vis.

Da je čovjek obitavao na Visu još u predpovijesti, možemo zaključiti iz razloga što otok pruža obilne uvjete za život. To su blaga klima, plodna zemlja i ribom bogato more.

Staru predindoeuropsku mediteransku kulturu zamjenjuju Iliri već u II. tisućljeću pr. Kr. O tome svjedoče brojne obredne ili ukopne gomile po otoku, kao i lokaliteti zvani gradac ili gradina, započinje prof. Šimun Marasović doista zanimljiv pregled povijesti Visa.

Osnovali ga Grci

U IV. st. pr. Kr. sirakuški Grci pod vodstvom Dionizija osnivaju Polis Issa. Grga Novak ističe godinu 397 pr. Kr. kao mogući rođendan antičkog Visa, koji tako postaje najstariji grad u Hrvatskoj i na istočnoj obali Jadrana. Vis u to vrijeme, kao grad-država, osniva i svoje kolonije po susjednim otocima i sa starosjediocima živi u miru.

Gaj Julije Cezar, postavši carem, dokida samostalnost Isse i od tada Issa postaje dio rimskog imperija. Grčko-rimsko razdoblje vidljivo je i danas u ostacima termi, kazališta i gradskih bedema.

Ivan Đakon, mletački povjesničar i tajnik mletačkog dužda Petra II Orseola, bilježi: godine 997. do 998. Mlečani ruše i pljačkaju hrvatski grad Vis. Međutim, grad Vis nastavlja živjeti u novom naselju zvanom Velo Selo. Legende govore da se Velo Selo protezalo „od Galije do Huma“ kao niz odvojenih zaselaka. U središtu, onda kao i danas, nalazi se svetište gospe od Veloga Sela, koje je i svetište cijelog otoka Visa. Aragonci, ratujući s Venecijom, uništavaju Velo Selo godine 1483. Preživjeli stanovnici spuštaju se ponovno u luku Sv. Jurja, na Kut i na Luku i grade iznova sadašnji Vis.

U to vrijeme Vis je pod vlašću Venecije, a u lokalnom smislu dio je autonomne hvarske komune kao i u sastavu hvarske biskupije. Hvarsko-viški plemići od XVI. st. podižu svoje ljetnikovce u gradu Visu. Oni postoje i danas.

Propašću Venecije Vis dolazi nakratko pod Napoleonovu vlast od 1805. do 1815. Od 1811. do 1815. engleska mornarica oduzima Francuzima Vis i od njega čini centar trgovine na Jadranu. Postao je sjecište pomorskih putova na Jadranu i izvozište vina, te tranzitna luka za sol, i robu s Balkana i Bliskoga istoka. Stanovništvo doseže brojku od 12.000. Slomom Napoleona Vis postaje sastavni dio Austrijskoga carstva od 1815. do 1918. Godine 1866. Hrvati pod austrijskom zastavom brane Vis od tada tek stvorene države Italije. 20. 7. 1866. događa se velika Viška bitka (Viški boj). Hrvatski mornari,  iako brojem i naoružanjem slabiji, pobjeđuju i protjeruju talijansku mornaricu.

Ekonomski procvat grada

Posljedice ovoga boja višestruke su za Vis. Uslijedio je nacionalni preporod, uvodi se višestranačje i započinje ekonomski procvat.

Nacionalni je preporod predvodio Viški skup“, društvo svjesnih i slobodnih Višana raznih staleža.

Svršetkom I. sv. rata 1918. godine, Vis je okupiran od strane Italije. Okupacija traje do 1921. Od 1921. do 1941. godine, u sastavu je Kraljevine Jugoslavije i trpi diktaturu skupa s ostalom Hrvatskom.

Još od početka 20. stoljeća, bolest žiloždera uništava vinograde, pa je iseljavanje i neimaština stalni pratitelj su grada  sve do pred II. sv. rat.

Propast Kraljevine Jugoslavije i početak II. sv. rata 1941. godine, donosi u grad ponovno talijansku okupacijsku silu. Okupacija traje do 1943. godine, a prestaje kapitulacijom Italije. Komunisti i partizani, do tada u ilegali, istoga dana uspostavljaju vlast u gradu. Od tada, pa sve do okončanja II. sv. rata, Vis je u rukama partizana kao i engleskih i američkih vojnika, spojenih ratnim savezom protiv fašizma. Služili su se ovom strateškom točkom u vođenju mnogih ratnih operacija, najviše zračnih. Na pisti ratnoga aerodroma u Velom selu posađena je 1960. godine, plantaža vinograda.

Izolirani otok postao vojna baza

Socijalističko razdoblje od 1945. do 1990. godine, proživjeli smo u stagnaciji i ograničenjima. Bio je vojna baza JNA, a turistima, pogotovo strancima, bio je uskraćen pristup. Broj stanovnika spao je na polovicu, a kretanje i ekonomski razvoj svelo se na trošenje akumulacije proteklih razdoblja.

Rušenjem Berlinskoga zida i padom socijalizma 1990. godine, omogućeni su prvi slobodni izbori. Uspostavljena je suverena i samostalna Republika Hrvatska. Vis je morao proživjeti još jednu okupaciju od 1990. do 1992. godine; u gradu su se mogli sresti i hrvatska policija i vojna policiju JNA. No, tijek povijesti nije se mogao izmijeniti. 30. svibnja 1992., godine odlazi okupator, a već sutradan hrvatski vojnik stupa nogom u grad Vis.

Izvor: Morski.hr