Ekološke akcije uklanjanja morskog otpada prijeko su potrebne i trebale bi se provoditi učestalije kako bi se prirodni procesi Jadrana mogli neometano odvijati…
Svjesni smo da podmorje krije mnoge tajne pa tako i nagomilani otpad, koji iako ga ne vidimo, predstavlja ekološku prijetnju morskom ekosustavu.
Ronilački klub Roniti se mora provodi hvale vrijedan i prepoznat projekt Think Green. Ovaj zagrebački ronilački klub organizira i provodi ekološke akcije čišćenja Jadrana i drugih vodenih površina diljem Hrvatske još od 2011. godine. Klub broji 134 člana koji svi na volonterskoj bazi sudjeluju u akcijama čišćenja u sklopu projekta, ali i za vrijeme rekreativnog ronjenja nevezanog za ovaj projekt.
O projektu Think Green i stanju jadranskog podmorja razgovarali smo s Damirom Zurubom, predsjednikom kluba Roniti se mora i osnivačem projekta Think Green.
Temu ”Tko su sudionici onečišćenja Jadrana i kako im se suprotstaviti?” obrađuje Dora Čukušić u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
U nastavku donosimo intervju.
Kako se rodila ideja za projekt “Think Green”?
Ideja se rodila još prije jedanaest godina, točnije 2011. godine. Htjeli smo napraviti nešto više za očuvanje ove naše ljepote podmorja i htjeli smo stvoriti jedan projekt koji će zaista skrbiti o očuvanju svih naših vodenih površina. Najlakše je bilo staviti bocu na leđa i zaroniti, ali mi smo htjeli nešto više. Htjeli smo da taj projekt bude prije svega vidljiv i da taj projekt zaista prihvati i zajednica i sve ostale udruge. Naravno, projekt se ne sastoji samo od čišćenja podmorja, već se u sklopu projekta i kvalitetno družimo i educiramo.
Tko sve sudjeluje u provedbi projekta?
Jako bitan partner u provedbi ovog projekta je tvrtka C.I.O.S. d.o.o. koja sav onaj otpad koji mi izvučemo iz podmorja zbrinjava. nakon izvlačenja otpada s dna, mi s našim partnerom odvozimo i adekvatno zbrinjavamo sav otpad. Dakle, lokalnoj zajednici ne ostavljamo sav taj otpad i ne stvaramo dodatni problem lokalnim zajednicama. Svi dionici lokalnih zajednica svjesni su da postoji otpad ispod površine, ali onoga trenutka kada ga izvučete van, tek tada taj problem postaje vidljiv.
Po tom pitanju je naš projekt zaista jedinstven. Nakon odvoženja otpada, on se sortira, reciklira i obrađuje. I naši ostali partneri poput Fonda za zaštitu okoliša, National geographica, Jamnice, INA-e omogućavaju provedbu ovog važnog projekta.
Koliko često organizirate akcije čišćenja podmorja?
Učestalost provedbe ekoloških akcija ovisi o financijskim mogućnostima. 2021. godine imali smo tri ekološke akcije u sklopu Think Green-a i uklonili smo oko 22 tone otpada. 2022. smo uspjeli odraditi pet ekoloških akcija u sklopu koji smo uklonili 30,5 tona otpada ispod površine. Dakle, u zadnje dvije godine smo uklonili preko 50 tona otpada iz mora i jezera.
Koliko ronioca bude uključeno u jednu akciju?
Najmanje 30 ronilaca bude uključeno u jednu ekološku akciju, no sve ovisi o mogućnostima. Recimo, na Visu nas je bilo oko 50, na Rabu 60, na Plitvičkim jezerima 20-ak, a u Šibenik otprilike 150. Sve aktivnosti odrađuju se na volonterskoj bazi. Svi smo, od prvog do zadnjeg, volonteri i nitko ne prima apsolutno nikakvu naknadu.
Koji materijal prevladava u otpadu koji izvlačite iz podmorja?
Zaista ima svega. Bude tu guma, plastike, metala i stakla. Pomoću padobrana za podizanje većih tereta mi na površinu izvlačimo sav otpad na koji naiđemo. Također, koristimo jumbo vreće u koje trpamo otpad dok smo ispod površine, a koje se potom izvlače van. Koristimo i mash bag-ove, posebne vreće koje uvijek nosimo u našim prslucima i koje služe za sakupljanje sitnog otpada. Ovakve vreće mogu se koristiti godinama, a mi smo samo u prošloj godini sakupili 38 kilograma sitnog otpada. Mash bag-ove koristimo tijekom cijele godine u rekreativnom ronjenju, a ne samo za vrijeme organiziranih ekoloških akcija.
Primjećuje li se smanjenje otpada tijekom godina?
Da, na sreću, primjećuje se smanjenje količine otpada ispod površine. Npr., na otoku Visu smo prošle godine uklonili 15 tona otpada, a ove godine 12 tona. I zaista se vidljivo da na onim područjima gdje smo proveli ekološke akcije otpada više nema. Više o ekološkoj akciji na Visu saznajte na poveznici.
2020. smo dobili i priznanje da doprinosimo smanjenju otpada ispod površine. Naime, nagradu Žuti okvir dodijelio nam je National geographic u sklopu kategorije “život ispod površine”.
Možete li izdvojiti neko područje u Jadranu koje se ističe po količini otpada ispod površine?
Teško bi se mogao izdvojiti neki dio Jadrana koji je najzagađeniji. Mi uvijek dolazimo ciljano na mjesta gdje ima dosta otpada i ne odlazimo dok ne napunimo kamion.U Šibeniku već tri godine za redom provodimo ekološke akcije i možemo reći da na tom području zaista ima jako puno otpada i to uz samu rivu, a plastike i stakla bude najviše.
Mogli bismo reći da je problem većine ekoloških akcija taj što se pažnja uglavnom usmjerava na krupni otpad, zato se mi brinemo da tijekom čitave godine za vrijeme rekreativnog ronjenje sakupljamo i sitni otpad.
Uključujete li lokalno stanovništvo u vaše ekološke akcije?
Naravno. Uključuje se lokalna zajednica, lokalne udruge, lokalni ronilački klubovi i centri. Bez uključivanja lokalne zajednice teško bi se uspješno provodile ove ekološke akcije.
U sklopu Think Green projekta provodimo i edukacije u koje uključujemo lokalno stanovništvo. Na Rabu smo surađivali sa školom te su učenici u sklopu aktivnosti projekta izrađivali ekološke glinene bombe koje doprinose čišćenju mora i potiču bioraznolikost. U sklopu iste aktivnosti, mi smo u održali predavanje u kojem smo djeci prenijeli iskustvo i opisali naše aktivnosti i cilj ekoloških akcija. Edukacija je ključan faktor ovog projekta. Više o aktivnostima kluba saznajte na poveznici.
______
Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Unsplash
Izvor: Pokret otoka