U prostorijama Općine Tribunj 17. rujna 2024. održao se okrugli stol na temu cjelovitog zbrinjavanja otpada u ribarskim lukama.

Svi su suglasni oko istog – potrebno je uspostaviti održivi model cjelokupnog gospodarenja otpadom.

- Ribari su rješenje problema s obzirom na to da svakodnevno prikupljaju otpad, a na žalost događa se da su nepravedno zakinuti, odnosno, da nemaju podršku sustava – rekao je dr. sc. Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Zavrzlama oko otpada iz mora

Problematika prikupljanja i zbrinjavanja otpada iz mora kompleksna je kaže struka i zbog podijeljenih nadležnosti i različitog postupanja ovisno o tome kako se otpad isporučuje odnosno vadi iz mora.

Zakon o gospodarenju otpadom definira „morski otpad“ kao otpad u morskom okolišu i obalnom području u neposrednom kontaktu s morem koji nastaje ljudskim aktivnostima na kopnu ili moru, a nalazi se na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu ili je naplavljen.

Međutim, na pomorske objekte i na organizaciju i provedbu prikupljanja, predaje i naravno prihvata otpada u lučke uređaje za prihvat te na ostatke brodskog tereta primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje pomorstvo. Tako Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora RH definira "brodski otpad“ kao sav otpad, uključujući ostatke tereta, koji se stvara tijekom rada broda ili tijekom djelatnosti ukrcaja, iskrcaja, čišćenja kao i pasivno ulovljeni otpad.

Otpad koji je prikupljen mrežama tijekom ribolovnih aktivnosti definira se kao dio morskog otpada i na njega se primjenjuju zakonske odredbe iz nadležnosti ministarstva koje je nadležno za poslove pomorstva.

Brodski otpad, što uključuje i pasivno ulovljeni otpad, isporučuje se u lučke uređaje za prihvat isporuke brodskog otpada, koje je dužno osigurati tijelo koje upravlja lukom. Nakon zaprimanja pasivno ulovljenog otpada, lučke uprave dužne su evidentirati količine radi slanja izvještaja nadležnom tijelu te osigurati zbrinjavanje prema Zakonu o gospodarenju otpadom.

Potreba jače suradnje na svim razinama

Zakonski okvir propisao je način i postupke.

No za provedbu propisanog svakako potrebna i puno jača suradnja među nadležnim tijelima, jedinicama lokalne samouprave, lučkim upravama i komunalnim poduzećima.

U sklopu FishNoWaste projekta identificirali smo pilot-područja (četiri ribarske luke u Italiji i Hrvatskoj: Chioggia, Brižine, Rimini i Tribunj) za implementaciju održivih rješenja s nadom buduće implementacije na višoj razini. – kaže dr. sc. Dubravka Bojanić Varezić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Ribar Ivica iz Tribunja osvrnuo se upravo na na dobrovoljno prikupljanje pasivno ulovljenog otpada dugi niz godina. Ono što je primjetio jest velika količina plastike uz obalu te glomazniji odbačeni otpad na otvorenom moru npr. vatrogasni aparat, kante boje i slično. Ovisno o kategorizaciji otpada, troškovi zbrinjavanja mogu se značajno povećati.

Ribari dobrovoljno prikupljaju otpad, no nepostojanje efikasnog sustava odlaganja i suradnje, manjak kontrole, ilegalno korištenje infrastrukture zadruge, poskupljenje ili varijabilna cijena usluge samo su neki od problema s kojima se susreću.

Prema mišljenju ribara, ovo je problem - ribarski sektor suočava se s manjkom prihvatnih lučkih uređaja.

Programom za ribarstvo i akvakulturu RH za programsko razdoblje 2021. – 2027. planirana su sredstva za opremanje ribarskih luka i iskrcajnih mjesta što otvara mogućnost za uspostavu učinkovitog sustava za prihvat pasivnoi ulovljenog otpada. Kako bi se ostvarila planirana ulaganja, potrebna je učinkovitkomunikacija nadležnih tijela, lučkih uprava, jedinica lokalne samouprave i komunalnih poduzeća o čemu će ovisiti i brzina njegove uspostave.

Koćama "loviti" otpad

Kako bi se navedeno ostvarilo, radit će se na jačanju komunikacije među relevantnim dionicima i uključivanju potrebnih subjekata za uspostavu zaista jednog učinkovitog sustava za prikupljanje otpada.

Struka procjenjuje da bi se otprilike 3000 tona različitog otpada iz Jadranskog mora moglo efikasno ukloniti posredno pri obavljanju gospodarskog ribolova pridnenom povlačnom mrežom koćom. (Samo što to znači za morsko dno?!?)

Primjerice, ako jedan brod opremljen ovim ribolovnim alatom godišnje ostvari otprilike 150 ribolovnih dana, procjenjuje se da izvadi 10 do 12 kilograma otpada. Tako ribarska flota prema ovim projekcijama može očistiti oko 3 tone otpada godišnje iz Jadrana.

Izvor: Morski.hr