Okrugli stol "Ublažavanje rizika od poplava za povijesne gradove" te radionica s naglaskom na kulturnu baštinu održana je jučer u Trogiru. Inicijator i organizator okruglog stola bio je Grad Trogir, u suradnji s konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture i medija u Trogiru te Regionalnom razvojnom agencijom RERA.
Cilj događanja je bio okupiti govornike raznih struka i razina odlučivanja, raspraviti moguća rješenja te predložiti aktivnosti koje će dovesti do sinergije svih institucija i razina upravljanja povijesnim gradovima, s obzirom na to da studije slučaja pokazuju da klimatske promjene i njihove štetne posljedice za kulturnu baštinu predstavljaju pitanje od nacionalnog interesa. Povijesnim gradovima kao što je Trogir prijete poplave zbog podizanja razine mora.
Dožupan Stipe Čogelja je naveo kako Splitsko dalmatinska županija priprema strateške dokumente koji su bitni za obranu klimatskih promjena, pogotovo u ovom najosjetljivijem području. U fazi su implementacije svih odredbi akcijskog plana i idu u smjeru podizanju plave i zelene infrastrukture.
- Na ovaj način podižemo svijest građana, ali i stručne javnosti koja mora ponajviše znati o projektiranju, o novim izazovima u izgradnji jer i tu je ključ kako se prilagoditi svim promjenama - smatra Čogelja.
Trogirski gradonačelnik Ante Bilić upozorio je kako je to jedan od najugroženijih gradova kad je u pitanj bpodizanbje razine mora.
- U Trogiru je 2000 ljudi, što je 10 posto stanovništva, izravno ugroženo poplavama i ako nešto ne krenemo poduzimati, postoji opasnost da za nekih 30, 40, 50 godina neki dijelovi grada budu nenastanjivi. Drago mi je što smo uspjeli po prvi put u Hrvatskoj organizirati okrugli stol na kojem se govori o problemu poplava. Mislim kako se s tom tematikom nitko sistematično ne bavi. Sve je to sporadično, prepušteno slučaju. Jedinicama lokalne samouprave potrebno je podignuti svijest, a onda i razinu rješavanja problema tako da se u budućnosti ovo rješava institucionalno, kao što, primjerice, Hrvatske vode brinu o poplavama rijeka i svim plaćamo vodne naknade za to. Na isti način treba pristupiti i poplavama mora, definirati uloge institucija i jedinica lokalne samouprave koje se trenutno same time ne mogu baviti. Ako se time pozabavimo već sada, možemo zaista puno učiniti za prevenciju i biti svjetski primjer dobre prakse, upozorio je Bilić.
Ante Guć iz Javne ustanove RERA koja provodi projekt Interreg Hrvatska - Italija, konkretno baš za klimatske promjene u UNESCO gradovima, kazao je kako su Stari Grad i Trogir izabrani za provođenje aktivnosti projekta PREVENT - Mitigating Flood Risk for Heritage, a po okončanju projekta dva povijesna grada dobit će studiju za rizike od poplava i infrastrukturne radove.
Jasna Popović, pročelnica Konzervatorskog odjela u Trogiru je istaknula kako je tema nažalost vrlo aktualna.
- Cilj nas profesionalaca koji se bavimo očuvanjem i zaštitom kulturnih dobara je staviti baštinu u fokus svih nacionalnih strategija. Prisutna jest, ali na svim razinama odlučivanja, od lokalne do nacionalne, potrebna je jedna interdisciplinarna i međuresorna suradnja koja će dovesti do toga da se procesi prilagodbe izazovima koji nas čekaju u budućnosti provedu brže i uz pomoć nacionalnih mehanizama, kazala je Popović.
U diskusijama na okruglom stolu sudjelovali su Tomislav Petrinec, ravnatelj uprave za zaštitu kulturne baštine pri Ministarstvu kulture i medija, Marijana Iviček, načelnica Sektora za pomorsko gospodarstvo, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Antonio Škarpa, gradonačelnik Starog Grada na Hvaru, Jadranka Matok Bosančić, zamjenica gradonačelnika Grada Kaštela, Darko Biondić (Hrvatske vode), Boris Zokić, (Pomorski projekti d.o.o.), Marko Mlinar (Hrvatski hidrografski institut), Aparna Tandon, stručnjakinja za očuvanje baštine (ICCROM, Međunarodni centar za proučavanje očuvanja i restauracije kulturne baštine), Dražen Ivaštinović (PP Lonjsko polje), Ivo Andrić (Fakultet graditeljstva, arhitekture i geodezije) te Ivica Galasso (Pomorski projekti d.o.o.).