Splitsko-dalmatinska županija predstavila danas u Splitu Plan rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije kojom prigodom je održan i okrugli stol na kojem su, pored predstavnika SDŽ kao naručitelja, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode SDŽ "More i krš" kao koordinatora i tvrtke Obala d.o.o. kao izrađivača plana, sudjelovali i predstavnici Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj "Sunce" i koncesionara na pomorskom dobru. Građanima će plan biti dostupan putem web portala Pomorsko je dobro.

Plan rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije, kojeg je Županijska skupština SD Ž usvojila 29. travnja 2024. godine, služi kao temeljni dokument u postupku poziva za dostavu zahtjeva za izradu prostornih planova uređenja gradova i općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojem će Upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije kao javnopravno tijelo gradovima i općinama dostaviti podatke o broju nautičkih sidrišta, lokaciji, veličini i maksimalnom kapacitetu sidrišnih polja na njihovom području. Navedeni podaci predstavljaju obvezujuće parametre za izradu prostornih planova uređenja gradova i općina, a koji se u daljnjem postupku izdavanja koncesija za gospodarsko korištenje nautičkih sidrišta ne mogu mijenjati.

Maja Mustapić iz tvrtke Obala d.o.o.  u ime izrađivača Plana rasporeda nautičkih sidrišta SDŽ pojasnila je kako je novim planom obrađeno 69 lokacija, a 10-tak ih je u aktivnoj koncesiji te kazala kako se nada da je ovaj dokument temelj za uređenje pomorskog prostora u županiji.

- Donošenjem ovog plana, lakše će se moći ishoditi lokacijska dozvola jer ćemo sada imati točno određene parametre koji su bili i glavni zadaci pri izradi plana, a to su položaj, maksimalni kapacitet sidrišta i njihov položaj, istaknula je Mustapić i dodala kako je nakon javnog savjetovanja koje je prethodilo usvajanju plana, dodano novih osam lokacija dok je četiri, pet sidrišnih polja izmješteno ili u potpunosti ukinuto jer su ometale javni promet ili je na tim lokacijama planirana druga namjena na osnovi Prostornog plana SDŽ.

Domagoj Lažeta, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode SDŽ "More i krš" koja je izradila Studiju sidrišta Splitsko-dalmatinske županije, ocijenio je kako su taj dokument i Plan rasporeda nautičkih sidrišta SDŽ važni strateški dokumenti.

- Sretni smo što je SDŽ kao naš osnivač upravno izabrala nas za koordinatore procesa izrade Plana rasporeda nautičkih sidrišta SDŽ upravo zato što je to bila jedinstvena prilika da pomorsko dobro kao  naš najvrjedniji resurs možemo dugoročno štititi ovim strateškim dokumentima jer je intencija da je naša Studija sidrišta ujedno okvir i alat za upravljanje prostorom u narednim desetljećima i to na način da se minimalno negativno utječe na Naturu 2000. Osim toga, preko dvije trećine lokaliteta koji su obuhvaćeni Studijom sidrišta SDŽ, ujedno su i zaštićeni u okviru europske mreže zaštićenih područja Natura 2000.  Uvodi se i sustav sidrenog vijka kako bi se što je moguće manja površina zauzela sa sidrenim blokovima kako bi se zaštitila posidonija kao ekološkog temelja za bioraznolikost, pojasnio je Lažeta.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban kazao je kako se Planom rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije uvodi red i u taj segment nautičkog turizma što će se moći pratiti i kroz aplikaciju na portalu Pomorsko je dobro.

- Naše pomorsko dobro je i inače u mnogočemu prvo vezano za inspektorate, za nadzor, za javno i otvoreno sudjelovanje svakog građanina s područja SDŽ. Korak dalje idemo kroz sidrišta odlukom Skupštine Splitsko-dalmatinske županije koja diktira lokalnim zajednicama uvjete i tempo, a ne da to na određenim područjima čini potencijalni koncesionar. Kako bi to u potpunosti bilo realizirano, potrebno je da općinska i gradska vijeća implementiraju tu mapu i da svih 69 sidrišta ugrade u svoje prostorne planove kako bi mogle biti koncesionirane. Naravno, to se odnosi i na ovih desetak sidrišta koji već jesu pod koncesijama, a ukoliko se to ne učini u određenom roku, bit ćemo spremni na raskidanje takvih koncesija.  I to je temeljna stvar ovog akta. Ako sidrišta nema u njihovim prostornim planovima, neće biti ni predmet koncesije, poručio je Boban.

Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet SDŽ kazala je kako će Plan rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije pridonijeti radu tog odjela i Županijske skupštine SDŽ.

- Naime, po novom Zakonu u pomorskom dobru i morskim lukama koncesija se može dodijeliti isključivo temeljem pravomoćne lokacijske dozvole. Ono što malo naših građana i dionika zna je da je postupak poprilično dug i iscrpljujući, a zapravo se sve definira kroz tu lokacijsku dozvolu i idejni projekt koji je njen sastavni dio. Prije donošenja ovog plana temeljenog na studiji sidrišta, sve je zapravo diktirao investitor, odnosno referent koji izdaje lokacijsku dozvolu na temelju njegove liste želja koje se odnose na način sidrenja, tehničko-tehnološka rješenja i sl. Stvari su bile isključivo rješavane po onome što je sadržano u zahtjevu, a mi smo se kao javnopravno tijelo u postupak uključili i od donošenja studije posljednjih godina diktirali kako treba izgledati obuhvat, gdje se točno nalaze polja, kolika su i kakva su rješenja ponuđena, tako da smo već tu imali nekakav upliv u samu realizaciju budućeg projekta i koncesije, kazala je Dorčić.

Naglasila je kako je ovaj plan obvezujući i kao takav će biti sastavni dio županijskog i prostornih planova jedinica lokalne samouprave.

- U postupku donošenja koncesija, one mogu davati za sidrište isključivo temeljene na obvezama i propisima iz ovog plana. To nas uvelike veseli jer je na nama veliki teret jer mi kao javnopravno tijelo želimo taj postupak ispratiti od početka do kraja i da on bude u skladu s pravilima zaštite prirode, da se poštuje prostor, da se on održivo i razumno planira, istaknula je Dorčić i podsjetila je je trenutno jako mali broj koncesija za sidrišta, a radi se o svega deset sklopljenih ugovora i dva u pripremi.

U ovoj godini, prema njenim riječima, moglo bi se očekivati 12-15 novih koncesija za sidrišta dok su planom ponuđenih 69 lokacija i 109 polja namijenjeno budućim aktivnostima i generacijama. Kazala je i da je interes za koncesije za sidrišta posljednjih godina sve veći, mijenjaju se trendovi i svijest o mogućim prihodima od sidrišta.

- Sada, na jednu koncesiju imamo 5-6 ponuda što je pokazatelj koliko je nužno transparentno komunicirati i provoditi postupke sukladno Zakonu o pomorskom dobru i ovom planu korištenja sidrišta. Do sada smo davali koncesije za sidrišta na 10 godina jer smo smatrali da se u tom razdoblju uloženo može amortizirati, a sada će o eventualno duljem roku koncesije na osnovi procjene, odlučivati sedmeročlano stručno županijsko povjerenstvo, zaključila je Dorčić.

Željko Kuštera, lučki kapetan LK Split pozdravio je usvajanje Plana rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije jer taj potez govori kako se mora raditi planski jer se ne može u svaku uvalu staviti sidrište.

- Ovim planom dobivamo ono što je nama najvažnije, a to je sigurnost. Sami znamo da se sidri svugdje iako su novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama uvedeni pomorski i lučki redari. Sada je na jedinicama regionalne i lokalne samouprave odgovornost na provode red na dijelu kojim oni upravljaju, na onome što je za opću uporabu i što je koncesionirano, kazao je Kuštera i dodao kako će ipak trebati neko vrijeme da se ti ljudi obuče i uhodaju u posao za koji su plaćeni.

Ana Marija Jakas, koncesionarka na otoku Šćedro od 2019. godine kazala je kako je Plan rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije drukčije deminirao njihovu dosadašnju koncesiju te najavila da će po njenom isteku zatražiti novu.

- Smanjeni su nam kapaciteti i propisana je isključivo ekološka vrsta sidrenja, što znači da će nam prilikom novog zahtjeva to daleko povećati investiciju. Trenutno imamo 72 sidrišta, a novim planom je predviđeno 42 ili 43. Do sada smo u kunama plaćali 125 tisuća kuna (16,6 tisuća eura) godišnje plus varijabilni dio na prihod od 2,1%. To znači da ćemo morati dizati cijene jer je na deset godina teška isplativost ili će SDŽ morati davati duži period koncesije, najavila je Jakas.