Kulturno-turistički vodič "Podvodna baština Splitsko-dalmatinske županije" projekt je kojega je u okviru Natječaja za financiranje projekata iz područja razvoja, zaštite i valorizacije pomorske baštine na području Splitsko-dalmatinske županije u 2019. godini, financirala Splitsko-dalmatinska županija.
Težnja čovjeka da se otisne na morsku pucinu prisutna je od najranije povijesti. Još iz prapovijesnog razdoblja postoje dokazi koji potvrđuju kontakte medu pojedinim područjima za koje se sa sigurnošću može kazati da nisu mogli biti ostvareni nikakvim drugim putem već morskim.
Potreba za plodnim tlom i sirovinama, a možda i više od svega ljudska želja za otkrivanjem nepoznatog, poticala je ljude kroz čitavu povijest na putovanja.
Jadransko je more zaljev Sredozemnog mora koji se usjekao u europsko kopno na području između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Kako mnoge rijeke s obje obale pripadaju njegovu slivu te postoje mnogi prijevoji u gorskim lancima na njegovim obalama, Jadran je oduvijek povezivao Sredozemlje s područjima unutrašnjosti - Panonskom nizinom i središnjom Europom. Istočna obala Jadrana je u geomorfološkom smislu najrazvedenija na području Sredozemnog mora. Takvu razvedenost uzrokuju uvale i zaljevi erozijskog podrijetla te posebice otočni arhipelag koji se sastoji od 725 otoka i otočića, 426 hridi i 82 grebena.
Navedena su svojstva činila Jadransko more politički i gospodarski iznimno bitnim, čemu je najbolji dokaz brojnost lokaliteta u njegovom podmorju, bilo da se radi o ostacima luka i pristaništa ili o ostacima potonulih brodova i olupina srušenih aviona, kao svjedocima njegove burne povijesti.
Prve grčke naseobine na Jadranu uspostavljene su na otocima Visu i Hvaru, a najveći i najznamenitiji grad na istočnoj jadranskoj obali kroz dugo razdoblje antike bio je Salona.
Gibraltar Jadrana, titula kojom se Vis okrunio u novom vijeku i koja sama po sebi govori o njegovoj važnosti, bio je svjedok jedne od najvećih bitaka u europskoj pomorskoj povijesti.
To sve smješta podmorje srednjeg Jadrana, Dalmacije te napose Splitsko-dalmatinske županije u jedno od povijesno najbogatijih podmorskih područja kako u arheološko-znanstvenom tako i u turističko-prezentacijskom smislu.
Ovaj vodič zamišljen je kao kratki prikaz dijela podvodnog kulturnog blaga smještenog u dubinama Splitsko-dalmatinske županije, te je poziv čitateljima na daljnja otkrivanja ovog podvodnog svijeta.
Nakladnici Kulturno-turističkog vodiča "Podvodna baština Splitsko-dalmatinske županije" su Splitsko-dalmatinska županija i Kantharos d.o.o. Posebna zahvala upućena je Draženu Goričkom i članovima ronilačkog tima Dragorlux.
Poveznica za preuzimanje: https://www.pomorskodobro.dalmacija.hr/DesktopModules/Bring2mind/DMX/API/Entries/Download?language=hr-HR&Command=Core_Download&EntryId=6694&PortalId=4&TabId=1451