Kroz program "Pomorska baština", Splitsko-dalmatinska županija sufinancira projekt "Podvodno arheološko istraživanje uvale Vira kod Hvara" kojeg provodi Kantharos d.o.o. Istraživanje uvale Vira predstavlja nastavak realizacije 2. faze istoimenog projekta nakon što je u prvoj i iznimno uspješnoj fazi pregledano podmorje luke Hvar.
U uvali Vira nalazi se najveća koncentracija kamenih gomila na otoku Hvaru. Čak 22 gomile koje su privukle pažnju istraživača još u 19. stoljeću. Nažalost, većina tih gomila istražena je nestručno, te su rezultati izgubljeni ili nikad i nisu bili publicirani. Pretpostavlja se da je uvala Vira bila sekundarna luka naselja Hvar u prapovijesti i u antici. Do sada njezino podmorje nije istraživano.
Podvodnim arheološkim rekognosciranjem podmorja luke Vira te uvala Pribinja i Kalober, pronađeni su izrazito brojni i vrijedni arheološki nalazi koji potvrđuju važnost i kontinuitet postojanja i funkcioniranja ovog područja kao luke (sidrišta i potencijalnih pristaništa), odnosno naselja i gospodarskih objekata vezanih za nju od prapovijesti do najnovijeg doba odnosno kroz razdoblje od gotovo 3000 godina.
Najraniji pronađeni arheološki artefakti datiraju iz prapovijesnog razdoblja i dokazuju postojanje brončanodobnog kulturnog sloja i korištenje luke u tom razdoblju. Relativna rijetkost predmetnih površinskih nalaza u odnosu na količinu prapovijsnih nalaza na kopnenom dijelu uvale i nije iznenađujuća, s obzirom da je većina nalaza vjerojatno zatrpana pod stoljetnim naslagama pijeska i mulja, te tek treba biti otkrivena budućim arheološkim iskopavanjima.
Brojniji su nalazi iz razdoblja antike i kasne antike pronađeni na morskom dnu, što također ne iznenađenje kad se zna da je naselje Hvar u predmetnom razdoblju izrazito važan punkt transjadranskih pomorskih puteva i manjih obalnih pomorskih pravaca. Luke Vira i Pribinja su odlično sidrište za lošeg vremena te su vjerojatno služile i kao luka preko koje je naselje Hvar komuniciralo sa Starim Gradom i ostatkom otoka pošto je to bila najjednostavnija komunikacija s otočnim naseljima.
S obzirom na ukupne rezultate podvodnog arheološkog rekognosciranja navedenog područja, zaključuje se kako podvodni dio uvale Vira i okolnih uvala sa kojima tvori cijelinu (Pribinja, Kalober) pokazuju izrazito bogatstvo arheoloških nalaza, te su buduća podvodna arheološka istraživanja ključna i neophodna kako bi se pronašli daljnji arheološki i arhitektonski ostaci te ispunio puni potencijal koje predmetni arheološki lokalitet ima u znanstveno – istraživačkom, konzervacijsko - restauracijskom kao i turističko-prezentacijskom smislu.