Splitsko-dalmatinska županija (SDŽ) prva u Hrvatskoj implementira objedinjeni Informacijski sustav za evidenciju pomorskog dobra u Splitsko-dalmatinskoj županiji kojim osigurava zakonitost i transparentnost poslovanja te dostupnost i točnost svih informacija koje se tiču upravljanja pomorskim dobrom kao iznimno vrijednim prirodnim resursom, istaknuto je danas na prezentaciji navedenog sustava održanoj u prostorima Splitsko-dalmatinske županije. Sustav kojega je prezentirala pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo SDŽ Matea Dorčić, javno je dostupan svim građanima putem web portala projekta "Pomorsko je dobro" (https://www.pomorskodobro.dalmacija.hr/).
- Mislim da je ovaj sustav revolucionaran i apsolutno u skladu s trendovima i potrebama naših građana. Mi nismo prvi GIS, ali smo prvi objedinjeni ovakav sustav u kojem postoje apsolutno svi podaci o koncesijama, lučkim područjima, granicama pomorskog dobra i izdanim koncesijskim odobrenjima, odnosno planovima upravljanja.
Informacijski sustav za evidenciju pomorskog dobra na području Splitsko-dalmatinske županije integriran je danas u sklopu projekta Pomorsko je dobro koji je već poznat i prepoznat u javnosti. Taj alat koji se odnosi na online prijave devastacija uvelike je zaživio i danas ponosno mogu reći da u odnosu na 2019. godinu, kada smo ga započeli i kada je broj prijava bio svega 189, u 2021. godini, zaključno sa 30. srpnja, imamo 510 prijava. To znači da ljudi prate i djeluju. Isto se nadam da će se odnositi i na ovaj Informacijski sustav u smislu da im još dodatno približi kroz sustav otvorenih tehnologija i javne dostupnosti, sve podatke koji ih zanimaju, a samim time da sami procijene je li neka prijava opravdana ili nije. Nekad netko prijavljuje korištenje pomorskog dobra bez pravne osnove, a pokaže se da nekakav obrt ili tvrtka ima dodijeljeno koncesijsko odobrenje, pojasnila je Dorčić.
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban pozdravio je formiranje Informacijskog sustava za evidenciju pomorskog dobra u SDŽ koji klikom miša omogućuje građanima da dobiju sve dokumente, ugovore, odluke, broj ležaljki i količinu onoga za što je pojedini subjekt dobio koncesiju te da temeljem toga istog časa putem mobitela može reagirati prema inspekcijskim službama.
- Nama je od velikog interesa da maksimalno uredimo naš obalni prostor, odnosno pomorsko dobro. To je ozbiljan posao. Imamo najdužu obalu, gotovo jedna trećina naše Jadranske obale nalazi se na području SDŽ. Već 2017. godine donijeli smo Pravilnik o postupanju na pomorskom dobru, pa smo imenovali Povjerenstvo za dodjelu koncesija koje smo uključili u svaku koncesiju oporbene vijećnike i čelnike lokalnih zajednica na čijem području se nalazi dotična koncesija. Išli smo korak dalje s nagrađivanim portalom Pomorsko je dobro. Ovdje zahvaljujem svim građanima, a uistinu ih je bilo, koji ma je ta naša zlatna obala na duši i srcu i koji su kao savjesni građani reagirali kroz aplikaciju na portalu. Ovo je dodatni alat svakom građaninu, svakoj instituciji, svakoj lokalnoj zajednici i svima koji su zainteresirani da preko ove aplikacije prate našu obalu na području SDŽ i da je na taj način zaštitimo od daljnje devastacije, poručio je Boban i najavio da će Zajednica županija podržati inicijativu SDŽ kojom se od resornog ministarstva traži da u segmentu pomorskog dobra dobije inspekcijske službe kako bi se još brže i efikasnije sprječavale devastacije.
Zamjenik župana i donedavni pročelnik Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Stipe Čogelja kazao je kako su u COVID godini prihodi od koncesijskih odobrenja, što su prihodi jedinica lokalne samouprave, uvećani za 100%, odnosno sa devet na gotovo 20 milijuna kuna.
- Sasvim sam siguran da dio zasluge ide upravo našem projektu Pomorsko je dobro. Transparentošću i dostupnošću svih podataka, više nije bilo mjesta gdje bi se pojedinci koji su kršili zakon mogli sakriti. Svi zahtjevi i većina događanja na pomorskom dobru legalizirana su kroz koncesijska odobrenja, odnosno dobili su pravnu osnovu za djelovanje, a time su se povećali i sami prihodi. Važno je da smo izgradili svijest ljudi o tome da pomorsko dobro treba očuvati i da ljudi sami dolaze u županiju i pravdaju se da su napravili nešto što je loše, ali da imaju volje to popraviti. Nedavno sam osobno svjedočio takvom slučaju, istaknuo je Čogelja i dodao kako Integralni plan upravljanja pomorskim dobrom koji ide na prvu iduću radnu sjednicu Županjske skupštine na usvajanje jer je prošao javno savjetovanje i stručnu obradu, kaže da nažalost godišnje tri kilometra obale na području naše županije se na neki način promijeni, devastira ili koristi na neadekvatan način.
- Takvo korištenje vrijednog prostora za niskobudžetne djelatnosti stvara veliku štetu za Splitsko-dalmatinsku županiju i za sve jedinice lokalne samouprave. Mislim da ćemo s ovim transparentnim sustavom, s ovim načinom pristupanja problemu te suradnjom s jedinicama lokane samouprave, postići rezultate koji će zadovoljiti sve naše drage građane i medije kojima i ovim putem zahvaljujem što nam stalno pomažu da se svi grubi oblici devastacija koji se događaju nažalost i dan danas, pokušaju spriječiti u korijenu te da počinitelj bude kažnjen, kazao je Čogelja.
Informacijski sustav za evidenciju pomorskog dobra u SDŽ je razvijen kao javno dostupna web-gis aplikacija oslonjena na tehnologije otvorenog koda, s naglaskom na funkcionalnost i jednostavnost te optimizirana i prilagođena korisnicima, njihovim zadaćama i stručnosti. Sustavu operativno pristupa i radi više od 40 korisnika srazličitih razina, od čega 30 predstavnika jedinica lokalne samouprave i s jednako toliko različitih lokacija korištenjem internet tehnologija.
Javna i transparentna objava podataka putem web-gis aplikacije rezultat je višegodišnjeg rada Upravnog odjela za turizam i pomorstvo i zajednice ponuditelja Geoinformatika d.o.o. i Geographica d.o.o. iz Splita na prikupljanju i organiziranju dokumentacije i podataka. Na ideju stvaranja objedinjenog informacijskog sustava došlo se kada je Upravni odjel za turizam i pomorstvo odlučio digitalizirati preko 400 predmeta granica pomorskog dobra i izdanih koncesija. Nakon što je izrađen „GIS“ za vlastitu upotrebu, pod vodstvom tadašnjeg pročelnika Stipe Čogelje i voditeljice projekta "Pomorsko je dobro" Matee Dorčić, krenulo se u razradu mogućnosti da gradovi i općine svoje godišnje Planove upravljanja pomorskim dobrom izrade putem aplikacije. Tako je SDŽ postala prva županija u Republici Hrvatskoj čije jedinice lokalne samouprave svoje Planove izrađuju putem web GIS aplikacije.
Istodobno se radilo na obuci korisnika te njihovom radu na savladavanju novih tehnologija u vođenju prostornih registara (GIS-a). Nakon završene edukacije organizirane od strane UO za turizam i pomorstvo SDŽ u 2020. godini, broj gradova i općina koje su Plan izradile putem aplikacije je rastao te danas u sustavu postoji mogućnost uvida u 297 mikrolokacija, gotovo 2.500 sredstava na njima te preko 1.000 unesenih stavki izdanih koncesijskih odobrenja. Izrađeno je do danas 27 Planova upravljanja pomorskim dobro i digitalizirano ukupno 400 predmeta iz područja granica pomorskog dobra i koncesija te 52 lučka područja.