U ‘Lavu’ i JK-u ‘Split’ pomorsko dobro je uistinu - dobro - Pomorsko je dobro! Splitsko-dalmatinska županija

Nedavno je ususret koncesionarima na pomorskom dobru, a s ciljem povećanja njihove ekološke i društvene odgovornosti, Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, u okviru kampanje "Pomorsko je dobro", održao edukativnu radionicu na temu poboljšanja ekoloških standarda u lukama posebne namjene. Ukratko, koncesionari su tamo mogli doznati sve o svojim obvezama, ali i o tome što sve moraju učiniti u određenim situacijama. Edukacije nikad dosta, složit ćete se, ali postoje oni koji su gradivo već dobro usvojili.

Napravili smo tako, skupa s predstavnicima županijskog Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, đir po lukama koje su primjer – dobre prakse. Jugo koje nas je pritom pratilo samo je dodatno naglašavalo važnost dobroga gospodarenja pomorskim dobrom. Jer sve je lako kada je more mirno, ali...

Prva destinacija bila je luka nautičkog turizma u sklopu hotela "Le Meridien Lav". Tamo nas je Igor Erceg, voditelj marine "Lav", upoznao sa svim standardima i uvjetima koje je pred njih postavila Splitsko-dalmatinska županija, a koji su ispunjeni, sve kako bi se što zelenije, održivije gospodarilo pomorskim dobrom. Krenuo je od zadnje akvizicije – uređaja za pražnjenje crnih tankova s brodova. Obukli su ga u plavu ceradu i pripremili za konačnu instalaciju. Jugo je malo usporilo radove...

– Uređaj može obraditi 130 litara u minuti i spojen je direktno na kanalizacijski sustav. Moramo ga ovih dana montirati i puštamo ga do kraja tjedna u pogon. Na sebi ima crijevo od 20 metara, tako da ima mogućnost pražnjenja tankova na vanjskom i unutarnjem vezu – kazao je Erceg, otkrivajući kako je marina "Lav" trenutačno popunjena s 55 brodova, kojima je na raspolaganju sve što im treba.

– Nabavili smo nove priključne ormariće za opskrbu plovila vodom i strujom, koje smo ove godine instalirali. Svake godine kontinuirano ulažemo. Evo zadnje investicije išle su u kante za prihvat otpada. Duž lukobrana imamo kante od 120 litara, gdje gosti sami mogu razvrstavati otpad, bilo da se radi o plastici, papiru, staklu, metalu, miješanom komunalnom otpadu. U sklopu mornarske kućice imamo i kante od 240 litara, gdje se može razvrstavati neopasan otpad, tu su i kontejneri za opasan otpad. Gosti nas kontaktiraju i dolazimo elektrovozilom, preuzimamo ga i zbrinjavamo u zaključane spremnike. "Cian" tada to preuzima od nas – pojasnio je Erceg.

Voditelj marine "Lav" naglasio je kako se stalno ulaže i u sidrene sustave marine, te da uoči sljedeće sezone planiraju nabaviti i "Seabin", odnosno plutajuću kolektorsku kantu koja stalno filtrira morsku površinu, prikuplja plastiku, mikroplastiku, ostatke deterdženata, ulja.

– Stalo nam je, logično, ne samo zbog pravilnika, nego zbog posla kojim se bavimo, da sve bude na visokoj razini. Vjerujemo kako gosti cijene sav trud koji se ulaže u poboljšanje kvalitete same marine. Također pozdravljamo trud županijskog Upravnog odjela za turizam i pomorstvo u organizaciji edukacija, kao i u brizi oko provođenja zakona i izvršenja obveza koncesionara. Sudjelovali smo na edukaciji. Pozitivno iskustvo. Ovakve stvari su potrebne kako bi se ljudi educirali. Doduše, sve što je tamo navedeno, marina "Lav" već ima, ali za one koji nemaju to je sjajna prilika da poduzmu nešto u vezi s tim – zaključio je Erceg.

S udara juga, koje ni u kojem slučaju nije smetalo turistima iz hotela "Le Meridien Lav" da se okupaju u moru, premjestili smo se na drugi kraj, u prirodnu zavjetrinu koju nudi Marjan, u sportsku lučicu Split, odnosno drugi primjer dobre prakse. Iz svojevrsnog hedonizma završili smo tako u drugoj dimenziji mora – onoj sportskoj. Jer spomenuta lučica je ujedno i dom Jedriličarskog kluba "Split", čiji je predsjednik Marko Bertolino. On je, prije svega, posebno naglasio kvalitetnu suradnju sa Splitsko-dalmatinskom županijom.

– Vrlo smo aktivni u prijavi na njihove projekte za "Pomorsko je dobro". Jedan od projekata s kojim smo dobili dio sredstava bio je prva faza pripreme za ugradnju uređaja za pročišćavanje voda. Sada smo napravili i taložnik... Ujedno čekamo rezultate natječaja gdje želimo napraviti i sportsku školu jedrenja – kazao je Bertolino, ističući ponos činjenicom što se lučica drži na visokom zelenom (doslovno), odnosno ekološkom standardu.

– Imamo odvojeno prikupljanje otpada, kao i prikupljanje otpadnih ulja. A planiramo ugraditi i solarne panele na hangar jedriličara. Doduše, neprofitna smo udruga i moramo vidjeti kako to obaviti s državnim poticajima. Prije dvije godine krenuli smo s pošumljavanjem lučice, rekonstruirali smo ulaz prošle godine. A prije toga smo posadili 13 murvi i šest maslina. Obnovili smo sve jerule koje su prije postojale. Želimo napraviti kvalitetnu zelenu barijeru, stabla su stara, dva smo uklonili jer olujna bura ih rastrese i velike grane padaju po hangaru i ruše krov. Cilj nam je kada se jedno stablo ukloni, da se minimalno jedno doda. Obnovljen je i drvored pelegrinki. To je zelena zona koja uvodi u lučicu. Također, dvije velike jerule u lučici ljubomorno čuvamo i spomenute masline su upravo u njima našle svoj dom – kazao je Bertolino dok nas je vodio prema srcu lučice, hangaru JK-a "Split".

– S lijeve strane je regatni tim optimista, s desne su laseri. Na katu smo napravili teretanu. Promijenili sva trošila na LED rasvjeti. Mijenjat ćemo bojlere, da umjesto njih imamo dizalice topline. A za sušenje opreme planiramo nabaviti odvlaživače. U sustavu optimista trenira 30-ak djece, u laserima oko 15, i ponosni smo što imamo 45 aktivnih jedriličara – kazao je Bertolino.

JK "Split" godišnje organizira između 10 i 12 regata, što je popriličan broj. Prošle godine su organizirali EU prvenstvo za šljuke, a ove godine državno prvenstvo za optimiste u rujnu. Osim toga, tvrdi Bertolino, žele odraditi i jaku međunarodnu regatu krajem studenoga.

Osim jedriličarima, i ostalim korisnicima lučice također nije loše. Redovito koriste usluge radne zone za održavanje plovila, i to danas po iznimno visokim ekološkim standardima.

– Dio radne zone ostavili smo za parking, zatim slijedi dio za fine radove gdje nema velikog prašenja, a na samom dnu se obavljaju grubi radovi. Tamo je prije tri godine postavljen taložnik, koji je prvi korak prema postavljanju uređaja za pročišćavanje voda kontejnerskog tipa. I potrebno nam je bilo napraviti taloženje krupnijih čestica. I to je podignulo čistoću mora. Također planiramo uvesti ormariće sa samonaplatom kako bi svaki član platio onoliko koliko potroši. Važno nam je da se i individualizira odgovornost trošenja struje, koja je sve skuplja – kazao je Bertolino, dodajući za kraj kako je u potpunosti obnovljena i dizalica, a ujedno je nabavljen i hidrokaret koji uvelike olakšava prenošenje brodica po lučici.

Obveze koncesionara

Frane Radelja, pomoćnik pročelnice za pomorstvo SDŽ-a, upoznao nas je dodatno s obvezama koncesionara.

– Željeli smo donijeti svoj pravilnik u kojem su na jednom mjestu propisane sve obveze koncesionara, a sve kako bismo njima olakšali posao. Stoga smo 2017. godine donijeli Pravilnik o gospodarskom korištenju, korištenju ili gradnji građevina i posebnoj upotrebi pomorskog dobra na području Splitsko-dalmatinske županije. Tu su propisane obveze posebno za plaže, posebno za luke posebne namjene. Među ostalim, volio bih istaknuti kako svaki koncesionar mora na svojem području postaviti infoploču. Također, koncesionari su dužni u lukama posebne namjene prihvatiti otpad s plovila, odložiti ga na predviđeno mjesto i izdati potvrdu plovilu koje je to predalo. Koncesionari ujedno trebaju imati potpisani ugovor s komunalnim društvom. Dužni su jednom godišnje čistiti podmorje ili u dogovoru s ronilačkim udrugama, ili tvrtkama. U sidrištima je ta obveza, pak, na snazi dvaput godišnje, prije i poslije sezone. Također, koncesionari su dužni pregledati privezna mjesta i imati sve potrebne ateste za opremu – kazao je Radelja, dodajući kako je potrebno imati i potpisan ugovor s tvrtkom specijaliziranom za zbrinjavanje opasnog otpada.

– U lukama sa suhim vezom, gdje se priprema brod za sezonu, zabranjeno je brusiti podvodni dio trupa broda ako lučica ne sadrži taložnik i separator za opasne čestice. Koncesionari su dužni osigurati pristup osobama s invaliditetom. Moraju imati plan za prihvat i rukovanje otpada s plovnih objekata i ostataka tereta s plovnih objekata.

Izvor: Slobodna Dalmacija