U sklopu projekta CREATE (ClimateREsponses for theAdriaTicrEgion) sufinanciranog iz programa Interreg Italija-Hrvatska, u četvrtak (01. 12. 2022.) je održan drugi webinar "Važnost planiranja prilagodbe obalnih područja u kontekstu posljedica klimatske krize" na kojem se razgovaralo o tome što nas očekuje u skoroj budućnostii kako odgovoriti na prijeteće izazove.
Na webinaru su o iskustvima obalnog planiranja regija i gradova na području Hrvatske i Italije govorili prestavnici partnerskih organizacija na projektu CREATE – Daria Povh Škugor i Ivan Sekovski iz UNEP MAP Centra za prioritetne aktivnosti (PAP/RAC), Mili Novak iz Agencije za regionalni razvoj Splitsko-dalmatinske županije (RERA SD), Roberto Montanari iz regije Emilia Romagna i Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Roberto Montanari iz regije EmiliaRomagna u Italiji istaknuo je kako ta regija usvojila "Strategiju ublažavanja i prilagodbe za regiju Emilia-Romagna" te se u skladu s njom, pri obalnom planiranju slijede četiri osnovna principa za zaštitu od posljedica klimatskih promjena: oslobađanje prostora na obaliza prirodno "podizanje" plaže gdje je god to moguće zbog podizanja razine mora uslijed klimatskih promjena; prihrana plaža adekvatnim materijalima uz smanjenje ljudskog utjecaja na obalni pojas; prilagođavanje i razvoj, odnosno planiranje strategija za zaštitu obalnog pojasa uz podržavanje sustava upozoravanja od opasnosti na plažama; izrada barijera za obranu od poplava s mora.
- Jedna od akcija kojom se želimo baviti je predviđanje utjecaja na obalu regije Emilia Romagna s jedinicama lokalne samouprave koje su sudjelovale u izradi strategije pri čemu je važno sa svim dionicima, osobito mladima koji se tek počinju baviti ovim problemima, komunicirati ideje održivog upravljanja obalom u sklopu prilagodbe klimatskim promjenama, istaknuo je Montanari i najavio kako će slijedeće godine pokrenuti sustav monitoringa kako bi slijedili, korak po korak, provođenje agonističkih planova u općinama i strategije, odnosno učinkovitost akcija i intervencija.
U ime Splitsko-dalmatinske županije, Matea Dorčić je predstavila Obalni plan SDŽ koji je Splitsko-dalmatinska županija samostalno financirala i kreirala uz pomoć interdissiplinarnih stručnjaka. Obalni plan SDŽ, kroz održivo upravljanje obalnim područjem pomirit će zahtjeve očuvanja ekosustava i razvoja zajednice, te prilagoditi se aktualnim klimatskim promjenama.
Također, Splitsko-dalmatinska županije radi boljeg upravljanja obalnim pojasom izradila je i Informacijski sustav za evidenciju pomorskog dobra u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji je dostupan svim građanima i institucijama putem web portala projekta "Pomorsko je dobro" (https://www.pomorskodobro.dalmacija.hr/).
Informacijski sustav sadržava registre utvrđenih granica pomorskog dobra, koncesija na pomorskom dobru u nadležnosti SDŽ, lučkih područja, planova upravljanja pomorskim dobrom gradova i općina te koncesijska odobrenja na pomorskom dobru iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Svaki od tih registara sastoji se od baze prostornih i atributnih podataka kao i pripadajuće dokumentacije (odluke o koncesijama, geodetski elaborati, zemljišno-knjižna dokumentacija, planovi upravljanja, koncesijska odobrenja i drugi pripadajući dokumenti).Javna objava podataka putem web-gis aplikacije rezultat je dvogodišnjeg rada na prikupljanju i organiziranju dokumentacije i podataka, obuke korisnika te njihovog rada na savladavanju novih tehnologija u vođenju prostornih registara.
Webinar "Važnost planiranja prilagodbe obalnih područja u kontekstu posljedica klimatske krize" organizirala je Splitsko-dalmatinska županija kao partner klaster projekta CREATE koji ujedinjuje rezultate provedenih Interreg projekata na temu klimatskih promjena kako bi ponudili odgovore na brojna pitanja, te ono glavno: što moramo napraviti odmah da bi umanjili očekivane štete za ljude, imovinu i prirodu uslijed podizanja razine mora.