Neadekvatno gospodarenje otpadom i nedovoljno razvijena javna ekološka svijest glavni su razlozi onečišćenja mora.

Većina otpada u moru dolazi s kopna. Znanstvenici smatraju da čak 80% otpada u Mediteranu čini mikroplastika koja postaje dio hranidbenog lanca i tako ugrožava razne morske organizme, ali i čovjeka.

Javna ustanova More i krš upravlja zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije s ciljem zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih dijelova prirode na ovom području. Ustanova osigurava neometano odvijanje prirodnih procesa na zaštićenim područjima te provodi nadzor nad mjerama zaštite. O raznim aktivnostima i projektima koje provodi More i krš razgovarali smo s oceanografkinjom  Jelenom Kurtović Mrčelić.

Temu ”Tko su sudionici onečišćenja Jadrana i kako im se suprotstaviti?” obrađuje Dora Čukušić u sklopu programa “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

U nastavku donosimo intervju.

Koja vrsta otpada prevladava u Jadranu? Koje je podrijetlo većine otpada koji možemo pronaći u moru i na plažama?

Trenutačno ne raspolažemo s podacima o količini i vrsti otpada u Jadranu. Nedavno je Institut za oceanografiju i ribarstvo razvio platformu za unos i prikupljanje podataka o provedenim ekološkim akcijama pa se nadamo da će ubuduće podaci biti sustavnije prikupljani. Platformu pronađite na poveznici.

Preciznija praćenja morskog otpada rađena su u okviru niza projekata financiranih iz EU fondova. Jedan od njih je ML-REPAIR projekt u okviru kojeg je objavljen znanstveni članak “Morski otpad na plitkom morskom dnu unutar područja ekološke mreže Natura 2000 na lokacijama srednje-istočnog Jadrana”. Članak ukazuje na složenost procesa koji pokreću obrasce akumulacije otpada na morskom dnu. Dok su za određene lokacije izvori onečišćenja lokalne prirode (stakleni otpad), za druge su pak udaljeni izvori onečišćenja (plastični otpad). Članak možete pronaći na poveznici.

Svakako, razlozi onečišćenja su neadekvatno gospodarenje otpadom i nedostatak javne svijesti. To potvrđuje i izvješće Programa ujedinjenih naroda za okoliš iz 2009. kojim se procjenjuje da na svjetskom nivou oko 80% otpada u more dospijeva iz kopnenih izvora i aktivnosti s kopna.

Kakav je utjecaj otpada u moru na morski ekosustav? Kako, primjerice, otpad utječe na plemenitu perisku?

Otpad u moru može imati različite utjecaje na morski ekosustav, od vizualnog zagađenja, zauzimanja životnog prostora do ugrožavanja živih bića. Iznimnu štetu za okoliš čini mikroplastika. Smatra se da čak oko 80% ukupnog otpada na Mediteranu čini mikroplastika koja nastaje usitnjavanjem plastičnog otpada koji je već prisutan u moru.
.

Foto: Jelena Kurtović Mrčelić

Mikroplastika završava u hranidbenom lancu pa tako i u plemenitoj periski koja je, poput ostalih školjkaša, naročito osjetljiva na zagađenja jer akumulira velike količine otpada iz vodenog stupca. Za plemenitu perisku neka istraživanja ukazuju da filtrira i do 60 litara morske vode na sat. Daljnji utjecaj mikroplastike na razvoj pojedinog organizma za sada nije dovoljno istraživan.

Poznati su utjecaji plastičnog otpada na ptice koje šarene artikle smatraju hranom ili pak morskih kornjača koje gutaju vrećice jer misle da su meduze. Niz je primjera koji dokazuju štetnost otpada za živi svijet podmorja.

.Možete li nam reći nešto više o projektu Pakleni otoci u plavom i zelenom?

Projekt Pakleni otoci u plavom i zelenom financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a provodi Planinarsko društvo Hvar uz podršku partnera na projektu: Javne ustanove More i krš, Grada Hvara i Zajednice sportskih udruga Grada Hvara. Ciljevi projekta su očuvanje i zaštita podmorja Paklenih otoka i morskog ekosustava u cjelini te podizanje vidljivosti problema morskog otpada kod lokalnog stanovništva i turista.

U jesen 2022. provedena je ekološka akcija prikupljanja otpada s morskog dna na koju se odazvalo 30 ronioca i 14 planinara koji su zajedničkim snagama uklonili 1,5 tona morskog otpada. Na proljeće 2023. planirana je ekološko-edukativna akcija čišćenja plaža Paklenih otoka s djecom O.Š. Hvar. Nedavno su djelatnici Javne ustanove More i krš sudjelovali i u akciji čišćenja špilja i jama na otoku Visu, više o tome saznajte na poveznici.

Foto: Jelena Kurtović Mrčelić

Možete li nam reći nešto više o projektu CASCADE?

Projekt CASCADE strateški je projekt Programa prekogranične suradnje INTERREG Italija-Hrvatska 2014-2020 u kojem sudjeluje 16 partnerskih institucija. Glavni cilj je procijeniti kvalitetu morskih obalnih ekosustava u svrhu obnove staništa ugroženih vrsta te pružanje podrške integriranom upravljanju.
.

Foto: Jelena Kurtović Mrčelić

Pilot područje JU More i krš je područje europske ekološke mreže Natura 2000, ušće Cetine, tj. morsko područje priobalnih voda gdje se rijeka Cetina ulijeva u Jadransko more. Za to područje naročito su bitna naselja strogo zaštićene morske cvjetnice Cymodocea nodose koja doprinose biološkoj raznolikosti područja. Ova naselja služe kao stanište mnogobrojnim biljnim i životinjskim vrstama.

Na ušću Cetine povremeno ili stalno boravi više od 40 morskih vrsta riba, dok ih je u okolnim vodama više od 70. U sklopu projekta CASCADE provedeno je praćenje stanja naselja morske cvjetnice na terenu i putem satelitskih snimaka. Preliminarni rezultati ukazuju na pozitivan trend širenja naselja.

Projektom je prvi put snimljeno stanje velikog grebena busenastog koralja, Cladocora caespitosa. Također, pilotira se obnova populacije strogo zaštićene i od 2021. kritično ugrožene plemenite periske, Pinna nobilis.

Foto: Jelena Kurtović Mrčela

U podmorju ušća Cetine zabilježena je najjužnija živa jedinka plemenite periske za hrvatski dio Jadrana. Iznad nje je postavljen zaštitni kavez u okviru projekta Očuvanje plemenite periske u Jadranskom moru kojeg sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Uz plemenitu perisku u podmorju su zabilježene tri jedinke druge vrste periske, Pinna rudis.
.

Foto: Branimir Jukić

Projektom CASCADE provode se brojna događanja za lokalnu zajednicu kojima se podiže svijest o pilot području projekta. Organizirane su dvije terenske nastave s djecom O.Š. Josip Pupačić na temu bioraznolikosti. Djeca su imala prilike istraživati podmorje područja korištenjem podvodnog drona. Organizirano je jedno predavanje za studente Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu na temu uspostavljenih sustava praćenja stanja ovog jedinstvenog područja. Na proljeće 2023. planirana je radionica s predstavnicima lokalne zajednice na temu očuvanja obalnog pojasa.

Koliko često provodite ili sudjelujete u akcijama čišćenja podmorja? Primjećuje li se da se količina otpada na morskom dnu smanjuje ili povećava?

More i krš sudjeluje u ekološkim akcijama čišćenja podmorja. Odazovemo se ili organiziramo najčešće jednu akciju godišnje i vezujemo je uz naše projekte ili obljetnice proglašenja zaštićenog područja. Za sada nismo uspostavili sustav praćenja otpada u nijednom od naših područja. Imamo ulazne podatke za područja ekološke mreže Natura 2000 na Visu i Paklenim otocima iz 2018. pa bi bilo korisno ponoviti praćenje otpada na morskom dnu na istim lokacijama kako bi ukazali na povećanje ili smanjenje količine otpada. Iz provedenih akcija na području Paklenih otoka vidimo da otpada u moru, usprkos prikupljanju, još uvijek ima.

Djecu je lako putem školstva educirati o važnosti očuvanja prirode i okoliša, no kako stariju populaciju informirati o štetnosti otpada za more?

Naša ustanova nije provodila ciljane edukativne aktivnosti sa starijom populacijom. Međutim, djeca su dobar medij za prijenos znanja. Nastavno na provedene edukativne aktivnosti česte su pohvale roditelja i obitelji o korisnosti takve edukacije te je jasno da iste imaju učinka i na njihov odnos prema očuvanju prirode. Bilo bi korisno provesti anketu među starijom populacijom nastavno na edukaciju njihove djece koja bi zasigurno potvrdila ove navode.

Uključujete li u svoje aktivnosti i lokalno stanovništvo?

Naša ustanova surađuje s lokalnom zajednicom. Lokalno stanovništvo je uključeno u ekološke akcije koje provodimo diljem Splitsko-dalmatinske županije. Brojne su lokacije na kojima su provedene takve eko akcije, a neke od njih su Pakleni otoci, rijeka Cetina, rijeka Jadro, rezervat Pantan, Imotska jezera, Sutina, Park Garagnin-Fanfogna u Trogiru, špilja Vranjača kod Trilja, špilje na otoku Svetcu i mnoge druge.

Možete li navesti neke primjere dobre prakse zbrinjavanja morskog otpada i sprječavanja nastanka morskog otpada?

Kroz gore spomenuti ML-REPAIR projekt je provedena pilot akcija postavljanja kontejnera za zbrinjavanje morskog otpada od strane ribara.

Na ušću Cetine ronilački centar Calypso iz Omiša provodi volonterski program ekologije mora unutar kojeg volonteri iz cijelog svijeta dolaze učiti roniti i usput prikupljati morski otpad. Samo u 2021. je odrađeno 7440 volonterskih sati te je prikupljeno 4 tone otpada s morskog dna.

______

Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Jelena Kutović Mrčelić

Izvor: Pokret otoka