Završna konferencija prekograničnog projekta HATCH (Hadriaticum DATA HUB. Data management, protocols harmonization, preparations of guidelines: cross-border tools for maritime spatial planning decision-makers) održana je danas u hotelu Park u Splitu.
Okupili su se predstavnici tijela lokalne, regionalne i državne vlasti, javnih tijela, nevladinih organizacija, udruženja i agencije za inovacije i okoliš, regionalnih razvojnih agencija, komunalnih poduzeća te znanstvenih obrazovnih i istraživačkih institucija. Organizator konferencije je Sveučilišni odjel za studije mora Sveučilišta u Splitu.
Cilj projekta HATCH je objedinjavanje rezultata dosadašnjih projekata iz EU programa prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska kako bi se razvili protokoli za primjenu prikupljenih kemijskih, fizikalnih, bioloških i ekoloških parametara iz raznih programa monitoringa za primjenu prilikom prostornog planiranja morskih područja, čime se doprinosi učinkovitoj zaštiti Jadranskog mora.
Kroz projekt HATCH prikazani su zajednički rezultati
Maja Krželj, pročelnik odjela za Studije mora Sveučilišta u Splitu, ujedno i voditelj projekta od strane Sveučilišta, za medije je opisala projekt:
"Kroz projekt HATCH prikazani su svi naši zajednički rezultati, od zaštite samog Jadranskog mora, kroz analize kakvoće mora koje smo mi radili kroz projekt Watercare, kroz različite pristupe samom morskom prostorom planiranju. Sveobuhvatne analize kroz koje će se pripomoći i dati baza za sve buduće korake u prostornom planiranju morskih područja, pogotovo na Jadranu i što je još značajnije, na Istočnoj strani Jadrana, jer su Talijani već krenili s prostornim planiranjem, dok smo mi na našoj strani još na nekoj početnoj fazi", rekla je.
"Mi smo se fokusirali na podatke koje smo dobili iz prethodnih projekata, tako da ćemo prikazati one spoznaje do kojih smo mi došli, a koje će poslužiti kao temelj za daljnje analize i projekte iz kojih će moći izaći nekakvi daljnji rezultati", nastavlja.
"Vrlo su zadovoljavajući rezultati"
Kroz HATCH projekt prikazuju rezultate dobivene kroz projekt Watercare, koji se bazirao na kakvoću mora na području grada Splita, odnosno području od Trogira do Splita i splitskih plaža.
"Vrlo su zadovoljavajući rezultati, možemo biti zadovoljni i mirni jer imamo izvrsnu kakvoću mora" ,rekla je o rezultatima projekta Watercare.
"To nam je jedna baza za uspoređivanje s talijanskom stranom. Bitno je kroz ove prekogranične projekte uspoređivati rezultate, kao i vidjeti različite metode, protokole i pravilnike koji postoje na obje strane Jadranskog mora, kako bi kroz zajedničke analize trenutnog stanja došli do zajedničkih zaključaka", kazala je.
O suradnji s Italijom govorila je Sabine Susmel, koordinatorica projekta HATCH sa Sveučilišta u Udinama.
Hrvatska četvrta po kvaliteti vode u Europi
Slaven Jozić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo također je komentirao projekt:
"Mi kao Institut ne sudjelujemo na ovom projektu, međutim uvijek smo povezani sa Sveučilištem. Drago mi je reći da je prije petnaestak dana Europska agencija za okoliš objavila rezultate kakvoće mora za prethodnu sezonu, gdje je Hrvatska četvrta po kakvoći, ispred su samo Cipar, Austirja i Grčka. Tu su sve vode, znači kopnene i morske. Kada bi se gledala samo kakvoća morske vode, mi bi bili na prvom mjestu, što je izuzetno nama drago. Preko 95% vode nam je izvrsne kakvoće. Prošle godine smo imali samo jednu lošu vodu od tisuću kubika, u Kaštelima, no nije toliko strašno koliko je to bilo prije dvadesetak godina. Ja mislim da za godinu dvije nećemo imati nijednu lošu vodu, možda ne ni zadovoljavajuću - sve će bit i dobre i izvrsne", rekao je.
Što o mikroplastici?
No, ovi rezultati odnose se samo na parametre mikrobiološke kakvoće, no što je po pitanju mikroplastike i ostalih onečišćivaća?
"To je već druga tematika", rekao je Jozić.
"Prema direktivi o kakvoći vode za kupanje kao i u našem uredu za praćenje kakvoće mora, prate se samo mikrobiološki parametri. Drugi parametri se ne prate od usvajanja nove direktive 2006. godine. Mikroplastika je atraktivna zadnjih godina, tek se otkrivaju mehanizmi njena djelovanja i vjerojatno će biti tema sljedeće godine", rekao je.
Plan je u sljedećem projektnom razdoblju izbaciti neke nove ideje, a jedna od ideja koja bi išla sa Odjela za studij mora bi bila upotreba sanitarne kakvoće mora kao potencijalnog alata za korištenje oblikovanja različitih djelatnosti u sklopu MST plana.
"More smo dosad smatrali neiscrpnim izvorom"
O važnosti obalnog planiranja u sanitarnoj zaštiti priobalja govorio je Marin Ordulj, zamjenik pročelnika s Odjela za studij mora:
"More smo dosad smatrali neiscrpnim izvorom i neiscrpnim skladištem našeg otpada. S ozbirom da smo okrenuti prema turizmu i da 20% BDP-a Hrvatske dolazi iz samog turizma odnosno iz korištenja mora, moramo se itekako usmjeriti na očuvanje toga. To je i veliki dio teritorija države, i važan resurs.
Morate znati koja će područja biti namijenjena rekreaciji, koja će biti namijenjena recimo plavoj ekonomiji, odnosno uzgoju plodova mora, nekakvim drugim djelatnostima, i slično. Sad, Splitsko-dalmatinska županija kao i Šibenska imaju neke planove razvijene, međuti Hrvatska je tu još u nekakvim počecima u odnosu na talijansku stranu."
Utjecaj buke na vrste osjetljive na zvuk
Grgur Plesnić iz Instituta Plavi svijet komentirao je istraživanja vezana za utjecaj buke na vrste osjetljive na zvuk. Projekt Soundscape proveden je u suradnji s partnerima iz Hrvatske i Italije.
"Institut Plavi svijet već se duže vremena bavi utjecajem ogromne buke na vrste osjetljive na zvuk, kojima je zvuk potreban u svakodnevnom životu - tu govorimo o dupinima. Iz ranijih istraživanja znamo da ljeti, kada je turistički promet intenzivan, da to dovodi do toga da dupini izbjegavaju područja koja inače redovito koriste. Vjerojatnost opažanja dupina otpada ljeti. Ranijim projektom Soundscape - suradnja partnera iz Italije i Hrvatske - pratio se utjecaj podvodne buke u cijelom Sjevernom Jadranu na deset lokacija gdje se kroz deset mjeseci kontinuirano pratio utjecaj buke."
Budući planovi
O budućim planovima, rekao je:
"Namjera je da se istraživanjem obuhvati cijeli Jadran. Jedno su želje, a drugo su mogućnosti, tako da ovaj put je bio obuhvaćen uglavnom Sjeverni Jadran. Već radimo na prijedlozima za sljedeći projekt koji bi obuhvatio cijeli Jadran. Podvodna buka samo je jedan od faktora koji utječu na morski svijet."
U realizaciji jednogodišnjih projektnih aktivnosti sudjeluje šest projektnih partnera iz Hrvatske i Italije. Ukupna vrijednost projekta iznosi 566.621,00 eura od čega 481.627,85 eura Europska unija financija kroz ERDF i INTERREG program prekogranične suradnje Italija - Hrvatska.U realizaciji jednogodišnjih projektnih aktivnosti sudjeluje šest projektnih partnera iz Hrvatske i Italije. Ukupna vrijednost projekta iznosi 566.621,00 eura od čega 481.627,85 eura Europska unija financija kroz ERDF i INTERREG program prekogranične suradnje Italija - Hrvatska.
Izvor: Dalmacija danas