Na Antarktici su zabilježene povijesno niske razine leda, treću godinu zaredom, prenoseći teške posljedice za život na Zemlji kakav poznajemo.

Znanstvenik Miguel Angel de Pablo se žali da čovječanstvo izgleda nije svjesno upozorenja.

- Mi (znanstvenici) smo vrlo zabrinuti ... jer ne vidimo kako to možemo sami riješiti - rekao je španjolski planetarni geolog za AFP na otoku Livingston u antarktičkom arhipelagu Južnog Shetlanda.

- Što više upozorenja šaljemo... Kako bi društvo osvijestilo što se događa, čini se da nas se ne sluša, da je percepcija javnosti kako paničarimo, unatoč dokazima koje imamo - rekao je.

Američki Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu (NSIDC) u srijedu je izvijestio da je ledeni pokrov kod Antarktike pao na ispod dva milijuna kvadratnih kilometara treću veljaču zaredom. Ta površina inače je uobičajena za ljeto na južnoj polutci. Posljednje tri godine pokrov je najmanji otkad su se prije 46 godina počeli bilježiti podaci, piše znanstveni časopis phys.org.

Topljenje morskog leda nema istovremeni učinak na visinu oceana jer je formiran zamrzavanjem slane vode koja je već u oceanu. No led reflektira više sunčeve svjetlosti nego mračni ocean, pa njegov gubitak ubrzava globalno zatopljenje te izlaže kopneni ledeni pokrov čije bi topljenje moglo podići razinu mora.

Iako smo dalje od nastanjenog dijela planeta, u stvarnosti ono što se događa na Antarktici utječe na sve u ostatku svijeta, upozorava De Pablo.

Prošlogodišnja studija pokazala je kako se gotovo polovica ledenog pokrova spojenog na kopno Antarktike smanjila u proteklih 25 godina, oslobađajući 25 bilijuna tona vode u oceane. To utječe ne samo na razinu mora nego i na slanost i temperaturu oceana, rekao je De Pablo.

Dio znanstvenika južni kontinent izdvaja kao dokaz klimatskih promjena. Antarktika je poznata po značajnim godišnjim varijacijama između ljeta i zime koje su manje očite na Arktiku.

Nema sumnje da će globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim emisijama stakleničkih plinova i dalje utjecati na te obrasce u budućnosti, piše France Presse.

De Pablo, koji proučava led na Antarktici više od 16 godina, strahuje da je možda već prekasno preokrenuti trend.

Problem je što se te degradacije ne mogu lako poništiti, rekao je.

Čak i kad bi danas promijenili ritam života kakav imamo u zapadnom društvu, ledenjaci se sutra ne bi prestali degradirati niti ledeni pokrov gubiti.

Znanstvenici procjenjuju da su globalne temperature već 1,2 stupnja Celzija sveukupno toplije od predindustrijske razine. Pariškim sporazumom iz 2015. nastojalo se ograničiti zagrijavanje na 1,5 C, ograničavanjem emisija koje zagrijavaju planet.

- Moramo se zapitati isplati li se doista način na koji živimo svoj svakodnevni život jer ćemo na kraju izgubiti naš planet - rekao je De Pablo.

- Ne postoji drugi planet Zemlja - dodao je.

D.G.

Izvor: Morski.hr